Tajvan suzdržan u potpori Hong Kongu

Kada je policija u Hong Kongu upotrijebila suzavac protiv prosvjednika, tajvanski predsjednik Ma Ying-jeou stao je u obranu demokratskih prosvjeda. "Mi razumijemo i podržavamo zahtjeve Hong Konga za održavanjem neposrednih izbora", rekao je Ma i zatražio od vodstva u Pekingu odgovor na taj zahtjev. Ma je također upozorio Peking da bi gušenje prosvjeda moglo otuđiti Tajvan od kontinentalne Kine. Istovremeno je opomenuo demonstrante da ostanu mirni te da ne podrivaju ugled Hong Konga kao međunarodnog financijskog središta.

I studentski pokret na Tajvanu, poznat kao Pokret suncokreta, solidarizirao se s prosvjednicima u Hong Kongu. Politolog Tang Shao-Cheng s Narodnog sveučilišta u Taipeiu kaže: "Postoji puno onih koji su za pokret, međutim većina šuti. Ali to što se događa u Hong Kongu moglo bi imati veliki utjecaj na Tajvan."

Jedna zemlja, dva sustava

Vlada u Pekingu Tajvan smatra "odmetnutom pokrajinom", dok Tajvan sebe vidi kao neovisnu državu. Kineski predsjednik Xi Jinping je prošlog tjedna još jednom jasno rekao da proglašenje neovisnosti tog otoka nije prihvatljivo. Kina u slučaju Tajvana želi primijeniti model "jedna zemlja, dva sustava". Upravo takvu strategiju Kina primjenjuje u Hong Kongu: iako je dio Kine, ta bivša britanska kolonija uživa visok stupanj autonomije i ima svoj gospodarski i pravni sustav.

S obzirom na iskustva u Hong Kongu, Tajvanci odbacuju ovaj model – kao i uopće ideju o ponovnom ujedinjenju s represivnom Kinom. Tajvan se od kasnih osamdesetih razvio u živopisnu demokraciju sa slobodom medija, mišljenja i okupljanja. Za to se Tajvan sam izborio. Zato je i odgovor na izjavu kineskog vođe stigao odmah. "Tajvan nikada nije prihvatio ponudu 'jedna zemlja, dva sustava'", rekao je tajvanski premijer Jiang Yi-huah.

Približavanje i otpor

Unatoč trajnom sukobu između Kine i Tajvana, posljednjih nekoliko godina obje zemlje teže smanjenju napetosti. Tako su obje strane prihvatile direktne prometne linije, u zraku i na moru, i poštanske veze. Okvirnim sporazumom o trgovini i uzajamnim investicijama predsjednik Ma je postavio temelje za jačanje gospodarskih odnosa. Ali njegov smjer nije bez kontroverzi u Tajvanu. Otpor prema dalekosežnom gospodarskom otvaranju s kontinentalnom Kinom eskalirao je u ožujku ove godine kada su studenti upali u parlament. Situacija se smirila tek nakon više od tri tjedna, kada je predsjednik parlamenta obećao da će ponovo preispitati sporazum. Suncokreti su postali simbol pokreta.

Pokret Suncokreta bio je vrlo važan za tajvansku demokraciju jer je pokazao da dio naroda želi veću transparentnost i komunikaciju kada je riječ o politici prema Kini. Međutim, situacija je daleko od toga da se može reći kako je većina stanovnika Tajvana protiv sporazuma s Kinom.

Upitno je hoće li prosvjedi u Hong Kongu tu nešto promijeniti. Naime, Tajvanci su pragmatični. Većina želi dogovor s Kinom, jer ne vidi alternativu.