Tajni recept najpoznatijeg sajma knjiga

No, koja je tajna uspjeha Frankfurtskog sajma knjiga? Direktor te manifestacije, Jürgen Boos, ima objašnjenje: "Od 1949. ovaj sajam više nije njemački nego međunarodni sajam knjiga, a on je slučajno u Frankfurtu. No, izdavači su izabrali ovo mjesto. Ovdje se sajam dobro osjeća i mislim kako tradicija mnogo znači. Ali isto tako smo ovdje - na neutralnom prostoru - uvijek uspjeli otvoriti važne teme. Digitalizacija i politiziranje svijeta, sukob između malih i velikih nakladnika, što se događa s knjižarama? Ove su teme uvijek ovdje prisutne i nitko se nije bojao izraziti svoje mišljenje."

Kina - sljedeća zemlja-partner

Tajna uspjeha postalo je i pozivanje počasnog izlagača poput zemlje ili regije o kojoj će osobito biti riječ. Seriju je tijekom sedamdesetih otvorila Južna Amerika, a ovogodišnji poseban partner je Turska. Naslov njenog nastupa je "Šarolikost koja fascinira" gdje želi prikazati raznolikost i otvorenost kultura. Utoliko će 60. sajam knjiga otvoriti turski dobitnik Nobelove nagrade Orhan Pamuk, turski predsjednik Abdullah Gül u društvu njemačkog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera. Zemlja-partner sljedeće će godine bit Kina. Dakle zemlja koja je sinonim državne cenzure i gdje ljudska prava malo znače.

Boos se ne slaže s takvim općim mišljenjima: "U Kini smo nakon kulturne revolucije imali kulturni slom. Nitko više nije pisao, a književno je nasljedstvo isto tako nestalo. Smatram kako upravo zbog toga moramo ići tamo, jer tamo upravo nastaje nešto novo. Od državnih nakladnika su se već stvorili prvi samostalni nakladnici i to moramo poticati - tu raznolikost koja se opet rađa, ne jedno mišljenje, jedna knjiga."

Što znamo o Indiji?

Dosta je bilo Maove "Male crvene knjige", sada su tamo poželjne sve knjige koje se pišu. Broj čitatelja najviše raste, pored Indije, upravo u Kini. U obje zemlje Frankfurtski sajam knjiga ima i svoje urede. Osobito dobro djeluje u Kini gdje potiče nakladničke inicijative koje su dosada bile pod državnim skrbništvom. "U Indiji je drugačija situacija. Tamo postoji preko 20 službenih jezika o kojima ništa ne znamo. Mi poznajemo indijske autore čije su knjige prevedene na engleski, a s engleskog na njemački jezik. Ali kada se sjetimo urdu ili hindi jezika, svih lokalnih jezika: par stotina milijuna osoba priča jedan jezik koji nama uopće nije poznat. Samo to treba biti dovoljno. A i tržište je golemo: ima preko 3.000 nakladnika u Indiji i aktivni su u cijelom svijetu, od Južne Afrike do Moskve", kaže Boos.

Knjige bez papira

Novi trend na Frankfurtskom sajmu knjiga obuhvaća i elektroničke knjige. 361 izlagač nudi digitalne poizvode. Oko dva posto izloženih knjiga nisu prave knjige. Medijsku pozornost su privukli mikročitači poput "kindlea". No, Jürgen Boos ne smatra da će ovi novi proizvodi potisnuti stare knjige, nastat će samo novo tržište. Još jedna glavna točka sajma je i obrazovanje, jer obrazovanje odlučuje između pobjednika i gubitnika. To je tema koja je osobito važna i za ovogodišnjeg partnera, Tursku. Utoliko će se o vezi između obrazovanja i integracije raspravljati i s gostima poput turskog ministra kulture Ertugrula Günaya.

Ali ima i manje ozbiljnih tema: na primjer, u jednoj manifestaciji će sudjelovati i njemački nogometaši. Oni će zajedno s izbornikom Joachimom Löwom predstaviti svoje omiljene knjige pod borbenim poklikom "Njemačka-Turska".