Tajni rat sljedbenika Wikileaksa
9. prosinca 2010
Prvo je pogođen PayPal, zatim MasterCard a na kraju i Visa: financijski instituti koji su odbili novčano poslovanje sa stranicom Wikileaks, na svojoj koži su osjetili bijes boraca za slobodu interneta. Grupacija koja sebe naziva "Anonymus" ("Anoniman") takozvanim DDOS napadima, kojima se simulira zahtjev ogromnih količina podataka što na kraju dovodi do pada servera, blokirala je pristup financijskim institutima. Stranica MasterCarda bila je nedostupna satima, ista sudbina je pogodila i stranicu konkurentske Vise, ali i drugih kreditnih institucija koje su ukinule suradnju s Wikilekasom, poput Švicarske poštanske banke.
Nova otkrića
No osveta pobornika Wikileaksa - koji je nakon nedavnog objavljivanja osjetljivih podataka vezanih uz diplomatske aktivnosti SAD-a na sebe navukao srdžbu Washingtona ali i mnogih drugih zemalja - koji je protjeran s više servera te trenutno muku muči s održavanjem internetske stranice, nije se zaustavila samo na blokiranju internetskih stranica. Grupacija "Anonymus" je preko Twittera proširila diplomatske poruke koje se tiču upravo tvrtki koje odbijaju suradnju s Wikileaksom.
Iz poruka je vidljivo kako se recimo američka diplomacija, točnije veleposlanstvo u Moskvi, direktno zalagalo za interese MasterCarda i Vise u Rusiji. Povod je bio nacrt jednog zakon koji bi štetio interesima spomenutih kreditnih kartica u Rusiji. Iz poruke iz američkog veleposlanstva Washingtonu se od vlade predsjednika Baracka Obame traži vršenje pritiska na ruskog partnera kako bi promijenio nacrt zakona. Washington trenutno šuti o najnovijim osjetljivim otkrivanjima aktivnosti američke diplomacije.
Tanki dokazi
Grupa "Anonymus" je u međuvremenu kao cilj napada uzela i državne institucije. Kako javljaju švedski mediji, u noći sa srijede na četvrtak (8. na 9.12) na neko vrijeme je bila blokirana i stranica švedske Vlade. Posjetitelji stranice švedskog ministarstva pravosuđa bili su prosljeđivani na stranice Wikileaksa. Prije toga je blokirana i stranica odvjetnika preko kojeg ide švedski zahtjev za izručenjem.
Zasad nije poznato tko sve stoji iza naziva "Anonymus". Prema nekim saznanjima radi se o ukupno 1.700 aktivista, koji su povezani tajnim internetskim kanalima preko kojih se koordiniraju napadi. Osoba zbog koje se internetski napadi događaju, Julian Assange, još uvijek boravi u britanskom pritvoru gdje čeka eventuano izručenje Švedskoj koja ga traži zbog seksualnog zlostavljanja.
Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi analizu švedskog zahtjeva za izručenjem koja aludira na to da su pravni temelji za Assangeovim izručenjem tanki. Utemeljitelj Wikileaksa tvrdi da je nevin te da je pravi razlog uhićenja aktivnost njegove internetske platforme koja je svjetskim silama, prije svega SAD-u, postala prevelik trn u oku.
Autor: N. Kreizer (dpa, AFP)
Odg. ur.: Marijana Ljubičić