Süddeutsche Zeitung tražio „krticu“ među svojim novinarima

Sve podsjeća na televizijsku kriminalističku priču o agentima: „Süddeutsche Zeitung špijunira vlastitu redakciju". Tako je glasio naslov u tjedniku Spiegel. Dnevni list Die Welt pretpostavlja da se radilo o lovu na „krticu" u redakciji. Redakcijska mreža Njemačka (Redaktionsnetzwerk Deutschland) piše o špijunaži.

Provjerava li SZ svoje zaposlene metodama tajnih službi? Za što optužuju ugledne minhenske novine?

Najprije je portal Medieninsider u prosincu 2023. pisao o zamjenici glavnog urednika minhenskog lista Alexandri Föderl-Schmid i njenom problematičnom tretiranju izvora.

U tri njezina članka su našli pasuse koji glase potpuno isto kao u tekstovima drugih portala. Njezine rečenice su kopirane s portala lista Die Welt, Savezne centrale za političko obrazovanje, te s web-stranice Židovskog muzeja u Berlinu, a to nije bilo naznačeno.

Sadržaj redakcijskog sastanka

Najprije se javnost nije uzbudila. Ali na sastanku redakcije zamjenica glavnog urednika je više puta rekla da se radi o „kleveti". Detalji s tog sastanka su procurili u javnost i ponovo ih je objavio Medieninsider.

Za upravu lista SZ to je bila granica koja se nije smjela prijeći. Odlučili su se za drastične mjere i naredili su da se preispita komunikacija suradnika, kako bi pronašli osobu koja dostavlja informacije Medieninsideru.

Ništa nije pronađeno. Suradnici su tek prošlog tjedna na sastanku cijele redakcije saznali da su provjeravani. Sadržaj tog skupa također je objavljen na portalu Medieninsidera.

Medijski svijet je počeo upućivati oštre kritike minhenskom listu, prebacujući mu dvostruka mjerila, jer i sam koristi anonimne izvore i insajdere u istraživačkim tekstovima.

Osim toga, teško da je takvo preispitivanje komunikacije suradnika u skladu s osnovnim novinarskim načelima zaštite izvora i povjerenja u redakciji.

Süddeutsche Zeitung se u vlastitim tekstovima, osobito za vrijeme objavljivanja Panamskih papira, zalagao za zaštitu zviždača. Vodstvo lista je u priopćenju istaknulo da sastanci redakcije „nisu javan već zaštićen prostor“, i da sve što se tamo kaže podliježe tajnosti.

To jest točno. Ali nije novo, da informanti izlaze u javnost i sa zatvorenih sastanaka redakcija.

Iznevjereno povjerenje

Ne zna se što više donosi nepovjerenje – odavanje internih informacija ili špijuniranje komunikacije vlastitih suradnika? Redakcijski odbor minhenskog lista je tijelo koje ima zadaću brige i želje zaposlenih prenijeti vodstvu. A upravo taj odbor nije obaviješten o preispitivanju komunikacije suradnika. Ali je naknadno podržao te mjere.

„Mnogi novinari i novinarke vide (…) da su ugroženi tajnost rada redakcije i kultura poslovanja ponovljenim snimanjem cijelih internih razgovora i njihovim prosljeđivanjem prema vani. Smatramo da je umjesno da poslodavac poduzme korake kao bi to zaustavio", kaže se u službenoj izjavi Odbora.

Zamjenica glavnog urednika se povlači s dužnosti

Mjere koje su poduzete su izgledale ovako: IT odjel je preispitao je li netko elektronski poslao podatke ili snimke Medieninsideru.

„Nitko se ne mora pribojavati da su njegovi mailovi ili druga elektronska komunikacija, pa i telefonski razgovori unutar kuće pod nadzorom“, kaže predstavnik Vijeća zaposlenih. On ukazuje na dogovor star dva desetljeća koji regulira „postupak prilikom kršenja zakona ili zloupotrebe sredstava za rad".

Jasno je da takav postupak ne nailazi na odobravanje svih zaposlenih. Inače ne bi interni podaci procurili u druge medije.

Na kraju krajeva je vodstvo lista objavilo da se Alexandra Föderl-Schmid povlači iz operativne djelatnosti i da je formirana eksterna komisija koja ispituje optužbe upućene zamjenici glavnog i odgovornog urednika. U međuvremenu je stigla još jedna optužba, da je i njezina doktorska disertacija plagijat.

Süddeutsche Zeitung nije prvi put meta kritike

U jesen 2023. medijski magazin Zapp javnog servisa NDR izvijestio je o neobičnoj bliskosti urednice reportaža Karin Steinberger i osuđenog dvostrukog ubojice Jensa Söringa.

Steinberger je navodno pomogla krugu simpatizera Söringa u razvijanju medijske strategije, koja je poslije doprinijela puštanju Söringa na slobodu. Vodstvo lista najprije nije htjelo komentirati te navode, ali je kasnije priznalo greške u izvještavanju – to jest, da nije u svojim tekstovima transparentno navelo što radi njihova urednica.

dd/ARD