Sveta godina kao znak
To je njegova tema: milosrđe. Milosrđe Božje. Milosrđe je karakteriziralo posljednje godine nadbiskupa Jorgea Marija Bergoglija na čelu nadbiskupije Buenos Airesa. A kad su ga kardinali u ožujku 2013. izabrali za papu on je milosrđe uzeo kao svoju temu i na dužnosti poglavara Svjetske crkve, kao stalnu opomenu, kao poruku svijetu. Sad je u znaku milosrđa otvorio "izvanrednu Svetu godinu".
Naslijeđena tradicija?
Kod pojma "Svete godine" rado se misli na oprost, na cjenkanje i vatikansku čežnju za zgrtanjem blaga. Na nešto što je (teološki) dvojbeno. Tako se prije proglašenja Svete godine većina medija bavila mjerama sigurnosti u Rimu, koje su zasjenile čak i vrlo lošu infrastrukturu toga grada za primanje milijuna hodočasnika i turista.
A papa Franjo nije Svetu godinu proglasio ni zbog rimske turističke industrije ni zbog islamističkih terorista. Ne, papa želi ljudima približiti milosrđe. To za njega znači kako bliskost ljudi jednih drugima, tako i bliskost Boga i svijeta. Svijeta u kojem se više ništa ne dobiva besplatno, u kojem često svatko misli samo na sebe, u kojem profit mora biti što veći. Svijetu je danas potrebna "samilost i suosjećaj", rekao je papa u jednom intervjuu povodom početka Svete godine. "Mi smo se navikli na loše i grozne vijesti i na zločine koji vrijeđaju Božje ime i život." Zato papa želi jače u Crkvi naglasiti tradiciju milosrđa.
Razmišljanje umjesto pravila
Pritom papa ne potiče uskost i pridržavanje normi, nego razmišljanje i obraćenje. Crkva ne smije podleći napasti da "samo naglašava moralne norme, ali brojne ljude isključuje". Papa vjerojatno neće imati problem s time ako se netko angažira za izbjeglice ili zatvorenike, ali ne može izdržati ili ne želi čuti pitanje o odnosu prema Bogu. Ali, za njega to pitanje i dalje postoji.
Kakvo globalno značenje za papu Franju ima Sveta godina i ključni pojam milosrđa on pokazuje vlastitom globalizacijom Svete godine: sveta vrata su posvuda. Ne stvarno posvuda, ali u usporedbi s ranijim Svetim godinama ona su doista skoro posvuda. Svaka crkva koja je stolna crkva nekog biskupa treba imati takva vrata. Krajem studenoga je papa otvorio "sveta vrata" u Banguiju, glavnom gradu Srednjoafričke Republike. Sveta vrata postoje i u Alepu, i u svakoj njemačkoj biskupiji. U Berlinu primjerice u četvrti Moabit, na katoličkoj crkvi koja je najbliža Pokrajinskom uredu za zdravlje i socijalnu skrb, onom stravičnom mjestu gdje izbjeglice u skandaloznim uvjetima moraju danima čekati na registraciju.
Simbolika početka Svete godine
Neke stvari ovih dana izgledaju kao da papa Franjo, koji će uskoro navršiti 79 godina, sumnja, ne u svoga Boga, nego u ovaj svijet (a povremeno i u svoju Crkvu). Ovog utorka je on kroz upravo otvorena Sveta vrata stupio u katedralu svetog Petra sigurno i zato da bi vrata i prozore Crkve otvorio prema svijetu. Jer, odabirom datuma ceremonije on je podsjetio na Drugi vatikanski koncil, koji je završio upravo prije 50 godina i pozvao na daljnje otvaranje Crkve prema svijetu.
Sveta godina nas "poziva na to otvaranje", kaže papa. Franjo to može znakovito pokazati, primjerice posjetima siromašnim četvrtima ili zatvorima. Ali, poneku odluku velike simbolike papa bi mogao donijeti i unutar Crkve. Također - ili upravo - u Svetoj godini.