Sve češća potraga za nestalima iz Drugog svjetskog rata

„Sad mi je lakše pri srcu, mogu drugačije misliti o mom ocu“, kaže Heidi Büttner. Ova umirovljenica iz Eichwaldea kod Berlina je tek u listopadu 2019. saznala što se dogodilo s njezinom ocem koji je 1945. završio u ratnom zarobljeništvu i od tada mu se izgubio svaki trag. 

Ona je nekoliko mjeseci prije toga poslala zahtjev Službi za potragu Crvenog križa Njemačke. „Unutarnji nemir zbog toga što nisam znala što mi se dogodilo s ocem, pratio me je desetljećima“, kaže ona. Dodaje da je često razmišljala o riječi „nestao". Sada joj je izgleda pao veliki teret s duše. Heidi ohrabruje sve druge ljudi koji imaju sličan problem da se obrate Crvenom križu.

Porasle šanse...

Porast šansi da se konačno riješe sudbine nestalih osoba čak 75 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata može se zahvaliti otvaranju arhiva bivšeg Sovjetskog saveza. Ta dokumentacija „nadopunila" je arhivski materijal Crvenog križa koji je pohranjen u Münchenu. Osim toga, sve više dokumenata se digitalizira, pa su pristup spisima i procjena materijala lakši. Zbog toga je i moguće da nova, aktualna potraga bude uspješna iako su prethodne bile bez rezultata. Najčešće su datum i mjesto smrti prvi podaci koji se mogu priopćiti rodbini.

„Imamo oko 20 posto uspješno riješenih zahtjeva”, kaže Gerda Hasselfeldt, predsjednica Crvenog križa Njemačke. To znači da je od 10.000 zahtjeva koji su predani tijekom prošle godine, 2.000 njih ponudilo odgovor na pitanje gdje i kada su umrle nestale osobe. Ove godine se računa s čak 11.000 zahtjeva. Vjerojatno je razlog za to okrugla obljetnica završetka Drugog svetskog rata. Mnogi ljudi su se vjerojatno opet pozabavili tom temom i svojim nestalim članovima obitelji. Zahtevi stižu i iz inozemstva, na primjer iz Rusije, Poljske, Norveške.

Nastavak rada do 2025.

Zbog porasta stope zanimanja, Služba će nastaviti s radom sve do 2025. iako je izvorno bilo predviđeno da u potpunosti obustavi djelovanje već 2023. Ministarsvo unutarnjih poslova SR Njemačke, koje financira rad Službe za pronalaženje nestalih već je osiguralo novac. „Obitelji imaju dugo sjećanje, koje se proteže generacijama“, kaže Markus Kerber, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. On objašnjava da u Njemačkoj još uvijek postoji velika potreba prisjećanje na rat, odnosno suočavanja s prošlošću.

Danas su uglavnom mlađi članovi obitelji zainteresirani za sudbinom svojih djedova ili pradjedova. Tako je srednjoškolka Lara Rading iz Dresdena prošle godine na temelju novog zahtjeva saznala za sudbinu svog pradjeda. A prije toga na tri zahtjeva njezine bake nije bilo konkretnih odgovora. Novi arhivski materijal iz Rusije pomogao je da se sudbina Larinog pradjeda konačno rasvijetli.

Istina i 75 godina nakon rata

I Manfreda Kroppa je njegov sin nagovorio da pokušaju još jednom sazna istinu o Manfredovom mnestalom ocu. Svoj zahtev je uputio preko digitalne platforme. „Bilo je jednostavno ispuniti zahtev, za tren oka je to obavljeno", kaže on. Kada je nakon toga poštom stiglo podeblje pismo, Kropp nije mogao vjerovati vlastitim očima. U pismu su bili dokumenti o sudbini njegovog oca koji je završio u ruskom zarobljeništvu. I konačno je miran. Drhtavim glasom kaže: „Sada mogu konačno podvući crtu“.