Sve manje zaraženih u EU-u

Broj novih zaraza se smanjuje pa šefovi država i vlada članica Europske unije kažu da se približava ono „svjetlo na kraju tunela" o kojem su mjesecima govorili. Tjednima se širom Europe bilježi sve manje novih zaraza, pa je jasno da se val korone bliži kraju.

Kupovina, odlazak u restoran ili kino, noćenje u hotelu – u većini država EU-a se ukidaju restriktivne mjere, a život se polako vraća u normalu. Sve to uz vrlo različita pravila gdje su potrebni negativni testovi, od kad do kad što smije biti otvoreno ili gdje se mora nositi maska.

Prema navodima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u većem dijelu EU-a incidencija novih slučajeva korone kreće se između 60 i 120 (u tjedan dana na 100.000).

U Francuskoj, Švedskoj i baltičkim zemljama incidencija je dvostruko viša. Žutom bojom – koja označava države u kojima je incidencija između 30 i 60 – obojani su samo Velika Britanija, Finska, Portugal i pojedini otoci.

Europska unija od početka pandemije nije imala nikakva zajednička pravila i mjere, ali su sada čelnici članica izdali zajedničko priopćenje: „Brzina cijepljenja se povećala u cijeloj Europi i to treba nastaviti. Uz bolje epidemiološko stanje, to nam omogućava da ponovo otvorimo naša društva. Ali, moramo ostati na oprezu“, piše u priopćenju 27 šefova država i vlada.

Od izbijanja pandemije početkom prošle godine postalo je jasno da je zdravstvena politika još uvijek nacionalna, često regionalna stvar. U Bruxellesu dobro znaju da se to neće promijeniti.

„Brojke sada idu u dobrom smjeru, ali su pojedine države imale vrlo različita iskustva s pandemijom", ocjenjuje estonska premijerka Kaja Kallas za DW. Sada je manje bolesnih od COVID-a, kaže ona, ali bi se trebalo koncentrirati na ljude koji su ostali bez posla i na psihičke posljedice korone.

Putovnica koja će olakšati putovanja

Na kraju summita EU-a lakonski je poručeno da „pokušaji daljnje koordinacije trebaju biti nastavljeni do ljeta". Taj „pokušaj koordinacije" odnosi se prije svega na digitalni certifikat, koji se još naziva zelenim certifikatom, COVID-propusnicom ili COVID-putovnicom. Doduše, Europski parlament je ocijenio da nije primjereno da se ta iskaznica službeno naziva „zelenom", pa se sada zove „digitalni COVID-certifikat".

Kako god se zvao, ideja je da širom EU-a najkasnije od početka srpnja postoji sustav digitalnih iskaznica u kojima bi bilo registrirano cijepljenje, svježi negativni testovi kao i preležana bolest. Ljudi s takvim dokazima trebali bi nesmetano putovati svuda.

Međutim, članice EU-a dogovorile su da od tog principa otvorenih granica ponovo mogu jednostrano odstupiti ako procijene da se epidemiološko stanje pogoršava.

Svaka članica isto tako odlučuje kakve slobode pruža digitalni certifikat na njezinom teritoriju. Tako se može dogoditi da u ponekoj zemlji možete u restoran ili na koncert, ali da ne možete posjetiti nikoga u bolnici ili staračkom domu. Ili obrnuto.

U stvari, Bruxelles će samo tehnički izraditi platformu koja omogućava da se međusobno priznaju i prepoznaju nacionalne COVID-putovnice. „Nismo imali suglasnost o tome što sve treba omogućiti cijepljenima", priznaje premijerka Kallas u razgovoru za DW.

Sredinom lipnja trebala bi da se još jednom razmotriti pravila o putovanju unutar EU-a, kao i putovanju iz trećih zemalja. Nejasno je hoće li cijeli EU priznavati zelene certifikate zemalja poput Srbije. Do sada su neke članice poput Grčke, Slovenije i Mađarske već priznale srpski certifikat.

Veliki višak cjepiva do kraja godine

U Bruxellesu dalje popuštanje mjera povezuju s napretkom cijepljenja. Po riječima šefice Europske komisije Ursule von der Leyen, do kraja tjedna će u EU-u biti oko 46 posto građana koji su primili barem jednu dozu cjepiva. Doduše, postotci su vrlo različiti – od Malte, gdje je prvu dozu dobilo 60 posto ljudi, do Bugarske, gdje je taj udio svega 13,2 posto.

Cjepiva barem ne nedostaje. Do kraja godine ukupan broj cjepiva isporučenih u EU dostići će 2,6 milijardi doza – daleko više nego što je potrebno za 450 milijuna stanovnika Unije. Stotinu milijuna doza bi zato trebalo biti donirano svjetskom programu cijepljenja Covax.

Preostali višak cjepiva će Covax moći otkupiti od EU-a i to kroz donacije bogatih industrijskih zemalja. Tako je i glasio plan prije godinu dana kada su Svjetska zdravstvena organizacija i EU pokrenuli inicijativu. Europska unija planira podržati proizvodnju cjepiva u siromašnijim zemljama, kako je i dogovoreno na Svjetskom summitu o zdravlju prošle subote.

U priopćenju sa summita u Bruxellesu nije ni spomenuta inicijativa Sjedinjenih Država da se privremeno ukine patent na cjepiva. To prije svih odbijaju Njemačka, Francuska i Nizozemska, odakle se čuje da ukidanje zaštite intelektualnog vlasništva ne vodi ničemu kad nema proizvodnih kapaciteta širom svijeta.

Ozbiljan udarac svjetskoj kampanji cijepljenja je što indijski Institut za serume više neće opskrbljivati Covax. Prema nalogu indijskih vlasti, taj najveći svjetski proizvođač od sada će morati proizvoditi samo za ogromne domaće potrebe. Još se ne zna tko će u Covaxu nadoknaditi stotine milijuna doza koje su trebale stići iz Indije.