Sve manje snijega u Njemačkoj

Visoko iznad Garmisch-Partenkirchena, na oko 1700 metara nadmorske visine, počinje „Kandahar”. Legendarna staza za spust. Od 1954. najbrži skijaši svijete se na Kandaharu utrkuju za mjesta na pobjedničkom postolju. Prošli vikend je bila zakazana nova utrka Svjetskog kupa. Zapravo je to vrhunac skijaške sezone.

Ali spust nije održan. Utrka je na mitskoj pisti otkazana. Razlog? Premalo snijega.

„To je jako, jako veliko razočaranje za nas. Jednostavno gorko", rekla je Martina Betz, šefica Organizacijskog odbora Svjetskog skijaškog kupa u Garmisch-Partenkirchenu. Piste su u tom mjestu doduše opet bijele, snijeg je pao, turisti se opet mogu spuštati pistom u smjeru podnožja. Ali preduvjeti za održavanje profesionalne utrke nisu zadovoljeni, na to se trenutno ni ne može pomišljati.

U ciljnoj ravnini Kandahara Betz rukama gura ono malo snijega što je napadalo ovih dana, i odmah na svjetlo dana izlazi trava. „Ovdje nedostaje pola metra snijega. Golim ga rukama možete maknuti i odmah se vidi livada. Mi smo jako, jako daleko od one količine snijega koja bi bila dovoljna da se pistu može pripremiti za održavanje profesionalne utrke.”

Koliko često snijeg uopće pada?

Trend je jasan. Sve je manje snježnih dana – i to diljem Njemačke, uključujući i regije u kojima se ljudi bave zimskim turizmom. To je pokazala aktualna analiza BR Data i ARD-ovog političkog magazine Report München. U cijeloj je Njemačkoj u 60-im godinama prošlog stoljeća bio registriran u prosjeku 51 snježni dan (dan sa snježnim oborinama) – u deset godina koje su prethodile 2022. samo otprilike 25 dana.

Oberhof u Tirinškoj šumi (Thüringer Wald) svojedobno je bio mjesto gdje se brusilo dragulje DDR-ove zimske sportske elite. I danas se na skijaškim stazama, skijaškoj skakaonici i u ledenom kanalu održavaju velika međunarodna sportska natjecanja. Na primjer svjetsko prvenstvo u sanjkanju ili u biatlonu, kao što je planirano u ovoj 2023. godini.

100 milijuna eura za prvenstva svijeta

A da bi to bilo moguće i u budućnosti, njemačka savezna vlada i vlasti savezne zemlje Tiringije investirale su znatne količine novca. Oko 100 milijuna eura je politika uložila u sportsku infrastrukturu, kako bi zima bila zima – ako bude trebalo, čak i „silom". Konkretno se radi o na primjer „klima-uređajima" za stazu za bob odnosno sanjkanje, odnosno snježnim topovima za stazu za natjecanja u skijaškom trčanju ili biatlonu. Nova se oprema nalazi u jednoj sivoj hali, koja je istovremeno i „tvornica" snijega i skladište snijega – svojevrsno ledeno životno osiguranje za preblage zimske dane bez snijega.

Oberhof je u sličnoj situaciji kao i druga velika skijaška područja. To su mjesta u kojima se najbolje vide posljedice klimatskih promjena. 100 dana zimske sezone tijekom jedne godine, to je po navodima Saveznog ureda za okoliš granica za održavanje profitabilnog poslovanja nekog skijaškog područja – a mnoga skijališta u njemačkom sredogorju već sad „podbacuju" po tom pitanju. To je sudbina koja je nedavno (ponovno) pogodila i Zagreb, gdje je zbog vremenskih prilika (i nestašice snijega) bila otkazana druga utrka Snježne kraljice.

Alternativne ideje

No, usprkos modernoj tehnici, zimski sport se u Oberhofu može planirati samo za razdoblje od idućih 10-15 godina, kaže Helmut Schubert, državni tajnik u tirinškom Ministarstvu financija, ujedno i povjerenik za Oberhof. Što nakon toga? Potrebne su nove ideje, kaže on, na primjer ljetni biatlon, na rolama umjesto snijega.

U Garmisch-Partenkirchenu se za to vrijeme Martina Betz i dalje nada da će biti više snijega, da će iduće zime zavladati hladnije temperature – i da će se ponovno moći organizirati utrku na legendarnom Kandaharu. Jer na koncu konca, i snježni topovi funkcioniraju samo ako su temperature ispod nule. Bez obzira na tradiciju, ako ubuduće ne bude snijega, sudbina njemačkih skijaških područja je posve neizvjesna.

Svjetska skijaška federacija (FIS) po tom pitanju nije spremna na nikakve ustupke. Na upit redakcije Reporta München, FIS kaže da klimatske promjene pogađaju sve aktere. I da se skijaška područja moraju sama pobrinuti da stvore preduvjete za održavanje uspješne zimske sezone.

Constanze Bayer, Lukas Graw, Benedikt Nabben (BR)

***Izvor podataka korištenih u ovom članku je Njemačka meteorološka služba (DWD), radi se o podacima otkako se provode mjerenja, odnosno od 1951. godine.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu