Sve hladniji odnosi Njemačke i Liechtensteina

Ali, nakon direktora Njemačkih pošta Zumwinkela i ove srijede su istražitelji pokucali na vrata još jednog njemačkog uglednika koji je očito svoj imutak sakrio u Kneževinu Liechtenstein.

Da stvar bude još pikantnija, riječ je o Karl-Michael Betzlu, povjereniku savezne pokrajne Bavarske upravo za - zaštitu osobnih podataka. On je već dao ostavku jer osobni podaci koji su dospjeli u ruke poreznih istražitelja, jasno govore kako je i on od onih koji su svoj imutak prenijeli u Liechtenstein kako bi ga sakrili od poreznika.

"Liechtenstein bi se trebao ponašati civilizirano"

Utoliko su uoči današnjeg posjeta premijera Kneževine, Haslera kancelarki Merkel u Berlin i izjave sa obje strane već postale veoma oštre. Predsjendik njemačkih socijaldemokrata Beck: "Mislim da bi se Liechtenstein trebalo upozoriti da se ponaša kao što je uobičajeno u pristojnim državama i da se prikloni normalnim pravilima igre koje vode otkrivanju protuzakonitih aktivnosti."

Podpredsjednik vlade Liechtensteina i ministar pravosuđa, Klaus Tschütscher: "Osobito izjava predsjednika SPD-a koji prijestolonasljedniku i ministru pravosuđa prigovara nedostatak civilizacijske razine - to baš nije sjajno primljeno u našoj zemlji. Dobio sam mnogo poruka u tom smislu jer takav njemački teutonski riječnik ne cijeni baš osobito u Liechtensteinu."

Ipak: uoči susreta sa kancelarkom, objavljeno je kako će vlada Kneževine promijeniti svoj Zakon o zakladama koji je do sada pružao idealno utočište za bjegunce od poreza. No kako bi se sačuvao obraz Liechtensteina, dodano je i kako se o promjeni ovog zakona razgovara već dvije godine, ali kako će se sada malo požuriti sa njegovom reformom.

Bijesni i Liechtenstein - zbog špijuna

Koliko god da se Berlin ljuti zbog milijardi koje su Nijemci sakrili u Liechtenstein, toliko se i Vaduz ljuti što su podaci banke Liechtensteina o vlasnicima novca iz Njemačke uopće dospjeli u ruke njemačkih istražitelja. Neki mediji nagađaju o konkretnoj osobi koja je bila zaposlena u banci LGT i koja je možda dostavila tajne podatke banke, ali osoba o kojoj piše "Handelsblatt" je napustila tu banku još 2003. Podaci koje su, preko njemačke obavještajne službe dospjeli u ruke njemačkim poreznicima navodno sežu sve do 2005 - dakle ta konkretna osoba vjerojatno ipak nije izvor koja je Nijemcima prodala podatke o bjeguncima od poreznika za gotovo 5 milijuna eura.

Sa druge strane, Liechtenstein osobito ljuti upletenost Njemačke obavještajne službe BND. Ona je doduše već na prvi razgovor sa doušnikom dovela i poreznike, ali prijestolonasljednik Alois von und zu Liechtenstein pita: "Smije li jedna država prikupljati takve podatke iako krši zakone prijateljske zemlje i vjerojatno i zakone vlastite države?"

Žaoka je usmjerena protiv njemačkog ministra financija, socijaldemokrata Steinmeiera koji je od početka znao za istragu protiv utajivača. Zato je i odgovorio predsjednik Kluba zastupnika te stranke, Struck: "Ti prigovori su apsurdni. Radi se o tome da smo dobili podatke o dijelovima organiziranog kriminala i za to je nadležna i Njemačka obavještajna služba."

Zemlja kakvu utajivači poreza ne mogu ni zamisliti boljom

Uopće, sićušna zemlja na granici između Austrije i Švicarske je već i po svom međunarodnom statusu upravo idealna za bjegunce od poreznika: sa jedne strane je u monetarnoj uniji sa Švicarskom i tijekom II Svjetskog rata nije bila daleko od toga da postane još jednim kantonom. Sa druge, tek je propao referendum u Švicarskoj o pristupanju Europskoj gospodarskoj zajednici Liechtensteinu pružio idealnu poziciju: jer taj je referendum u Kneževini prošao i ona je načelno članica Zajednice - ali kao neutralna država, ne i Unije. Praktično to pak znači zajamčen slobodan promet ljudi, roba - i kapitala, iz i u Liechtenstein iz čitave Europske Unije.

No kada je riječ o slobodnom prometu ljudi, Liechtensteinu je zbog svojih geografskih dimenzija gdje se u posljepodnevnoj laganoj šetnji može obići od sjevera pa do juga i od istoka do zapada, odobren poseban status: dok ostale zemlje Europe ne smiju spriječiti useljenje drugih Europljana, Liechtenstein dodjeljuje ukupno 64 boravišne dozvole - godišnje! Zakon propisuje da 56 od njih smiju biti zaposleni a 8 su bez stalnog zaposlenja. Naravno, ako u zaposlenje ne ubrajate i težak i mukotrpan posao milijunaša.