Sve češće kršenje novinarskog kodeksa
15. siječnja 2019
To su ukratko rezultati istraživanja Savjeta za štampu čiji će rezultati biti predstavljeni u utorak (15.1.) na tribini „Koliko su mediji poštovali Kodeks novinara Srbije u 2018. godini". Uoči tribine, Tamara Skroza, koja je sudjelovala u istraživanju, za DW otkriva neke detalje izvještaja.
„Došlo je ne samo do pukog povećanja broja kršenja Kodeksa, već do drastičnog povećanja: u svakom mjesecu zabilježen je veći broj prekršaja nego u bilo kom mjesecu ikada ranije. Što bi zapravo značilo da je razdoblje od kolovoza do prosinca 2018., u koji su ušle analize tekstova iz listova Alo, Blic, Večernje novosti, Danas, Politika, Informer, Kurir i Srpski telegraf rekordan po broju prekršaja otkako se radi ovaj monitoring, dakle od 2015. godine", navodi Skroza.
Ona dodaje da nema bitnijih promjena u odnosu na 2017., da su listovi koji su bili „rekorderi", to i ostali, te da se samo smjenjuju na „šampionskoj poziciji".
To znači da su i tijekom 2018. osnovna pravila profesionalnog izvještavanja najviše ignorirali Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf - apsolutni pobjednik 2017. godine sa 1.282 registrirana prekršaja Kodeksa novinara .
Tabloidi koji su se našli i ove godine na vrhu liste, objašnjava Skroza, najviše su kršili poglavlja 1 i 4 Kodeksa novinara, koja se odnose na pretpostavku nevinosti i na objavljivanje nagađanja koja su predstavljena kao činjenice.
„Veliki broj problematičnih tekstova zabilježen je i u kontekstu poglavlja 7 koje se odnosi na kršenje prava na privatnost osoba o kojima se izvještava, kao i na obvezu skrivanja identiteta maloljetnih lica", navodi Skroza.
„Tko radi taj i griješi"
Na tribini Akademije DW-a u listopadu 2018. u Beogradu, predstavljeni su neki od ranijih podataka o drastičnom kršenju Kodeksa novinara u pojedinim srpskim tabloidima, a novinar jednog od njih je, pokušavajući da se opravda, izazvao smijeh u publici, rekavši da - „Tko radi taj i griješi".
I nastavili su - i raditi, i griješiti. Navedeni između ostalog ne prave razliku između činjenica i komentara, objavljuju ocjene ili pretpostavke za koje nemaju argumente, zastrašuju čitatelje, najavljuju ratove i sukobe, objavljuju lažne fotografije, Hrvate nazivaju ustašama, Albance Šiptarima, a članove opozicije - tajkunima.
Tako je, prema pisanju tabloida Alo na „besmislenom" protestu „Stop krvavim košuljama" 15. prosinca bilo „nekoliko desetina ljudi", a njihov organizator je - „Đilasov Savez za Srbiju". Oporbeni savez je, navodi ovaj list, tog dana doživio „debakl", demonstranti „nisu vjerovali koliko ih je malo" i „gunđali su zbog vremenskih neprilika i snijega", pa se zbog toga autor pita kako netko „tko nema snage da se izbori sa snijegom planira obavljati mnogo veće zadatke - rušiti vlast u Srbiji".
Zastrašivanje čitatelja
Tamara Skroza navodi da su se listovi Alo, Informer i Kurir najviše bavili neopravdanim uzbunjivanjem i zastrašivanjem čitatelja, i da je odmah iza njih list Srpski telegraf.
Članovi Savjeta za štampu su, navodi ona, objavljivali tekstove „u kojima ne postoje izvori, u kojima su izvori nedovoljno jasno određeni ili čak izmišljeni, kao i one u kojima su očigledni tračevi i na prvi pogled neodržive teze plasirane kao aksiomi i unaprijed dokazane stvari".
Među njima bi se mogao izdvojiti tekst Informera od 24.12.2018. pod naslovom „Veoma opasni planovi žutog tajkuna, lidera SZS: Đilas zahtjeva kaos prije Nove godine!"
List u skladu s izjavom ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića spominje broj od 5.000 demonstranata na subotnjim protestima, ali i riječi jednog od „tajkunovih suradnika". Đilas je, piše taj list pozivajući se na neimenovani izvor, na sastanku s koalicijskim partnerima i „liderima protesta" „doslovno" poručio: „U sljedeću subotu se mora nešto desiti, neki sukob, neki klinč, nešto više od šetnje, ne smijemo ovako dočekati Novu godinu".
Nisu Dragan Đilas i Savez za Srbiju jedina opasnost - ovi listovi redovito upozoravaju građane Srbije na sve strahote koje bi se mogle dogoditi, pa je tako krajem prosinca objavljena „skandalozna" vijest pod naslovom „Šiptari u ponedjeljak "ujedinjuju" Kosovsku Mitrovicu, Srbima poslana užasavajuća poruka".
Objavljivali su se i tekstovi o tome da se „Kosovo i Albanija spajaju 1. siječnja", a Srbija je, ako je vjerovati tabloidima, u 2018. riskirala najviše ratova u svojoj povijesti. Prema istraživanju urednika portala Fake news, Stefana Janjića, koje je prenio i portal Raskrikavanje, Informer i Srpski telegraf 2018. su na naslovnim stranama u 265 navrata najavili ratove i sukobe, i to najviše s „ustašama", a onda i sa „Šiptarima".
Tako su nastavili u istom stilu kao i 2017. kada je Informer izjavu tadašnjeg člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o tome da se nada da će BiH priznati neovisnost Kosova, prokomentirao naslovom - „Bakir bi opet da kolje".
Prema pisanju tabloida Alo, službena Facebook stranica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bila je sredinom prosinca prepuna uvreda, a to je bio razlog za naslov - „Vučić na meti Šiptara! Nakon predsjednikovog sinoćnjeg obraćanja uslijedio brutalan napad", i podnaslov - „Šiptari ne miruju".
Sramota Srbije?
U tekstu „Kritika novog tiska" koji je 1944. godine objavio u listu Combat, Albert Camus napisao je da je francuski tisak između 1940. i 1944. bio - „sramota Francuske". „Glad za novcem i ravnodušnost prema plemenitim stvarima učinili su da je Francuska imala tisak, kojem je, uz rijetke izuzetke, jedini cilj bio ojačati moć nekolicine i jedina namjera da obescijeni odvažnost svih ostalih", napisao je on.
Nameće se pitanje što bi zaključio ako bi samo bacio pogled na neke od srpskih tabloida, čiji su novinari odavno odustali od profesionalnog pristupa poslu, a svoju publiku odlučili ograničiti na one koji su, kako je za televiziju N1 rekao profesor sociologije Ratko Božović - „medijski nepismeni ljudi".
I nedavno objavljena istraživanja novinara Raskrikavanja da se na naslovnim stranama listova Alo, Informer i Srpski Telegraf 2018. našlo više od 700 netočnih informacija, ponovno nameću asocijaciju na Camusove riječi. „Sloboda ne znači govoriti bilo što ni povećavati broj listova punih skandala, ni uspostavljati diktaturu u ime budućeg oslobođenja. Sloboda znači prije svega ne lagati. Tamo gdje se množi laž, najavljuje se tiranija ili se ona nastavlja", rekao je on 1951. godine u intervjuu listu Le progrès de Lyon.