Susret koji nameće pitanja
5. veljače 2019
"Posjet minskom polju", osvanulo je na naslovnoj stranici atenskih novina TA NEA. Ili "Turska avantura", kako je to nazvao online portal In.Gr. Naime, u utorak se u Ankari ljevičarski premijer Grčke Alexis Tsipras sastaje s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Nakon toga putuje u Istanbul na razgovore s pravoslavnim patrijarhom Bartolomejem I.
U prosincu 2017. je sam Erdogan, kao prvi turski predsjednik nakon 65 godina, posjetio Atenu. Jesu li to jasni znaci pomirenja?
Glasnogovornik grčke vlade Dimitris Tzanakopoulos polazi od te pretpostavke. "Obje strane će surađivati konstruktivno, kako bismo pronašli rješenje za naše bilateralne probleme", rekao je on na konferenciji za novinare u četvrtak (31.1.2019.).
Ne dijele svi ovaj optimizam. Angelos Syrigos, profesor europskih studija na Sveučilištu Panteion u Ateni, ne vidi konkretan povod za posjet Tsiprasa Turskoj. Važno je da Atena i Ankara održavaju komunikaciju, kaže Syrigos u intervjuu za DW. S druge strane: "Svatko tko ide u posjet isključivo radi održavanja komunikacije riskira da bude suočen s agendom koju diktira domaćin", upozorava ovaj politolog.
Teritorijalne pretenzije Turske u Egejskom moru
Grci se smatraju ugroženim teritorijalnim pretenzijama Turske u Egejskom moru. Napetosti izaziva i položaj turske manjine u Trakiji, koja, kako smatraju Grci, nije turska već „muslimanska" – zato što je ne karakterizira etnička, nego vjerska pripadnost. Ankara inzistira da ova manjina direktno bira svog vjerskog vođu – muftiju.
Erdogan će se osvrnuti na to tijekom Tsiprasovog posjeta, smatra Syrigos. Međutim: "Atena naglašava da muftija obavlja ne samo vjerske, već i sudske funkcije, pa bi njegovo izravno biranje bilo u suprotnosti s grčkim Ustavom".
Novi impulsi nakon rješavanja spora oko Makedonije?
Pa ipak, Tsipras i Erdogan imaju jedan problem manje: Tursko ministarstvo vanjskih poslova pozdravlja rješavanje spora s Makedonijom. Prije nekoliko mjeseci Erdogan je upozorio Atenu da je Ankara "bratski povezana" sa Skopjem i da podržava "Makedoniju" u sporu oko imena.
Nakon toga su se u Grčkoj počele kovati teorije zavjere: da su, navodno, Ankara i Skopje dogovorili savez na uštrb Atene. A onda je Tsipras izazvao uzbuđenje rekavši da bi kompromis u sporu s Makedonijom oko imena mogao dati novi zamah naporima za rješavanje ciparskog pitanja. Tsipras je to priopćio u razgovorima s ciparskim predsjednikom Nikosom Anastasiadisom u utorak u Nikoziji.
Međutim, politolog Syrigos sumnja da će u Ankari doći do ozbiljnih razgovora. "Desetljećima Atena zastupa poziciju da se ne radi o pregovorima između Grčke i Turske, nego između Cipra i Turske. To tako i ostaje, sve i ako Republiku Cipar Turska ne priznaje", rekao je Syrigos.
Teroristi ili ugroženi građani?
Nova točka spora je problem s osam turskih časnika koji su pobjegli u Grčku 2016. nakon neuspjelog pokušaja državnog udara i tamo dobili azil. "Mi ćemo ih naći, vratiti u Tursku i predati turskom pravosuđu", zaprijetio je zamjenik turskog premijera Bekir Bozdag 2018. godine. Erdogan traži izručenje časnika uz obrazloženje da su oni teroristi i da su suodgovorni za puč. Grčki Vrhovni sud je međutim odbio njihovo izručenje.
Prema medijskim izvještajima Erdogan u utorak ponovno želi razmotriti to pitanje. Sa zabrinutošću se u Ateni registriraju nedavne odluke Vijeća za nacionalnu sigurnost u Turskoj: "Neprihvatljivo je da neke zemlje odbijaju izručenje prebjeglih članova terorističkih organizacija", kaže se u zaključku ovog Vijeća.
Energetski projekti ostaju na dnevnom redu
Nove napetosti, ali i šanse donose predstojeći energetski projekti na istoku Sredozemnog mora. Uglavnom se radi o eksploataciji plina ispred ciparske obale. Američki koncern Noble Energy je prvi koji je tijekom probnog bušenja naišao na plinska polja. Danas su tamo aktivni energetski giganti iz Francuske, Italije i SAD-a. Na području energetike poželjna je i suradnja između Grčke, Egipta i Cipra, pri čemu se Cipru pripisuje vodeća uloga.
Turska se tome protivi, jer ne priznaje Republiku Cipar i plaši se da bi prihode od plina imali samo stanovnici grčkog, a ne i turskog dijela Cipra.
"Turska retorika ne smije se uvijek uzimati zdravo za gotovo", kaže Alex Lagakos, suosnivač atenske think-tank-organizacije "Greek Energy Forum (GEF)". Bez obzira na sve, eksploatacija plina južno od Cipra napreduje, kaže za DW ovaj stručnjak za energetska pitanja. Prepreke postoje u vodama, koje Turci smatraju svojim "isključivim gospodarskim pojasom".
Lagakos također ukazuje da postoje i dobre vijesti: "Nedavno je jednoj grčkoj privatnoj kompaniji prvi put uspjelo isposlovati sporazum o direktnoj isporuci plina iz Turske", kaže on. Na tome se može graditi daljnja suradnja. Konačno, Grčka i Turska su se približile naftovodom kod Alexandroupolisa. "Sada se radi o tome da iskoriste sav potencijal za suradnju na području energetike", zaključuje stručnjak za energetska pitanje Alex Lagakos.