Summit G20 u znaku prepucavanja

Tenzije između Kine i Sjedinjenih Američkih Država zasjenile su summit 20 vodećih industrijskih zemalja i zemalja u ubrzanom industrijskom razvoju. Razilaženja u mišljenjima se kreću od spora oko otoka u Južnom kineskom moru preko postavljanja američkog obrambenog raketnog štita u Južnoj Koreji do toga da Kina odbija "inozemno miješanje u svoju unutarnju politiku kada je riječ o ljudskim pravima". Dakle, nimalo jednostavno ozračje za Obamin posjet Kini koja je domaćin summita G20. Američki mediji su komentarali da je incident između kineskih snaga sigurnosti i delegacije Sjedinjenih Država prilikom dolaska u zračnu luku istočnog kineskog grada Hangzhoua simptomatičan za loše odnose između dvije zemlje. Obaminu savjetnicu za sigurnost Susan Rice su, naime, nervozni kineski pripadnici sigurnosnih službi prilično grubo i nediplomatski zaustavili tako da se morao umiješati jedan agent tajne službe. I američki novinari u pratnji predsjednika su dočekani bez dobrodošlice. U jednom trenutku su skoro potjerani iz okruženja političara.

"Neodgovorne primjedbe"

Kina je prethodno ljutito reagirala na Obamine kritike kineske hegemonističke politike u sporu oko otoka sa susjednim državama. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo kako se radi o "neodgovornim primjedbama". Šef partije i predsjednik Kine Xi Jinping u svom je razgovoru s Obamom odbacio optužbe i zatražio od Sjedinjenih Država 'konstruktivniju ulogu' u očuvanju mira i stabilnosti u Južnom kineskom moru. Kina će "žestoko" braniti svoj teritorijalni integritet i pomorske interese, upozorio je Xi.

Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu optužilo je SAD da ima "dvostruke standarde". Sjedinjene Američke Države nemaju pravo govoriti o sporu oko otoka, jer nisu ratificirale Konvenciju o pravu mora (UNCLOS), kazao je glasnogovornik Ministarstva. Ovo je bila reakcija na intervju koji je Obama dao za tv-postaju CNN u kojem je on zbog kineskih postupaka u sporu oko otoka sa susjedima Kinu pozvao na uzdržanost i upozorio na "posljedice". Kina ignorira presudu Međunarodnog arbitražnog suda u Haagu u kojoj jasno stoji da Kina nema pravo na otoke u Južnom kineskom moru.

Kina naime ima teritorijalne pretenzije na skoro cijelo Južno kinesko more bogato ribom i drugim prirodnim resursima, čemu se protive druge obalne države – Filipini, Brunej, Malezija i Vijetnam. A Si je u svom govoru nedvosmisleno izrazio protivljenje američkom raketnom obrambenom sustavu (THAAD) postavljenom u Južnoj Koreji.

Zaštitne mjere kao prijetnja

Kina ove zaštitne mjere vidi kao prijetnju, iako su one zapravo usmjerene protiv provokacija Sjeverne Koreje. Xi je zahtijevao da Obama poštuje kineske strateške sigurnosne interese. A nakon prijema vodećih kineskih boraca za ljudska prava prošlog utorka u Bijeloj kući, koji je upriličila savjetnica za bezbjednost američkog predsjednika Susan Rice, Xi je uputio kritiku Washingtonu za miješanje u unutarnje poslove Kine i stao u obranu stanja ljudskih prava u Kini.

Jedino su, kada je riječ o klimatskoj politici, obojica predsjednika bila jedinstvena. Oni su glavnom tajniku Ban Ki Moonu u subotu predali službene dokumente kojima se prihvaća sporazum postignut na Konferenciji o klimi u Parizu. Cilj je zadržati globalno zagrijavanje ispod dva stupnja celzijusa.