Summit EU-a: "Sve pod kontrolom!"

Pozivnice za briselski summit, koje je slao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, doimale su se - s obzirom na teške krize i izazove - kao uvod u zajedničku depresiju. No ovaj put Tusk je demonstrirao optimizam: "Najnoviji razvoj na našem kontinentu daje naslutiti da postupno dobivamo kontrolu nad situacijom", stoji u njegovoj pozivnici upućenoj šefovima vlada 28 zemalja članica EU-a.

Razlozi su brojni. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da raste podrška Europskoj uniji. Gospodarski rast je također uzeo maha. Otpor prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i Brexit ujedinio je 27 zemalja članica i doveo do zbijanja redova. Francuska je za predsjednika izabrala istinskog pobornika EU-a Emmanuela Macrona. Sve te dobre vijesti su popravile raspoloženje u EU-u, potvrdila je i njemačka vlada u Berlinu.

Poticaj za suradnju

Nakon izbora u Francuskoj ponovo do izražaja dolazi njemačko-francuski tandem. "Pred summit smo suglasili stajališta s predsjednikom Macronom", moglo se čuti iz vladinih krugova. Angela Merkel je sretna što ponovo ima partnera u Europskoj uniji, koji je spreman da - rame uz rame - preuzme svoj dio zadaća.

To je posebno važno za zajedničku europsku obrambenu politiku o kojoj se već mjesecima pregovara i kojoj čelnici EU-a žele dati poticaj, ali i zacrtati zajednički kurs. Konkretne odluke o financiranju i pojedinačnim projektima će uslijediti kasnije. Sada se mora utvrditi kako će izgledati suradnja i tko treba i smije u njoj sudjelovati. Njemačka smatra da se neke članice trebaju brže uključiti, a da se druge pridruže kad budu mogle.

Predsjednik Europskog vijeća Tusk se međutim zalaže za zajednički pristup i protiv je "različitih brzina". Otpor prije svega dolazi iz Poljske, ali i drugih zemalja istočne Europe. No, skandinavske i baltičke zemlje imaju, posebno zbog povećane prijetnje iz Rusije, veliki interes da se pitanja zajedničke europske obrane brzo riješe.

EU je jedinstven i kada se radi o politici prema Donaldu Trumpu i odbacuje nove pregovore oko Pariškog sporazuma o klimi. Iznenađujuće je mirno i kada se radi o dežurnoj kriznoj temi - migrantima. Nema napretka u pogledu zajedničkog zakona o azilu, a posebno ne glede preraspodjele izbjeglica. Pa ipak pitanje migracija je, kako trenutno izgleda, dovedeno pod kontrolu. I dalje se radi na suradnji sa zemljama iz kojih dolaze izbjeglice ili tranzitnim zemljama kao što je Libija. Načelni spor je pri tome gurnut u stranu.

Brexit kao desert

Brexit će biti tema na večeri šefova vlada EU-a u četvrtak uvečer. Theresa May i njezine kolege će predstaviti plan izlaska Velike Britanije iz EU-a. Od britanske premijerke se očekuje da napravi barem jedan konkretan prijedlog o tome kako zamišlja uzajamno rješenje za građane EU-a koji žive u Velikoj Britaniji, odnosno za Britance koji žive u zemljama EU-a. To je tema koja se nalazi na vrhu dnevnog reda.

Jedan visoki diplomat ukazuje da se ne treba očekivati puno od summita ukazujući da se neće govoriti o detaljima, mada su oni najvažniji. Recimo, koji je krajnji rok za Brexit, koji sudovi odlučuju u slučaju spora, koja pravila važe za članice.

Theresa May ni u kojem slučaju nije spremna priznati presude Europskog suda jer konačno Velika Britanija pripada u "treće zemlje". Već samo taj aspekt sadrži veliki konfliktni potencijal. Detalji oko toga bi idućeg ponedjeljka trebali izaći u javnost.

Poker oko britanskog nasljeđa

Sasvim je sigurno da ni ovaj summit neće proći bez kockanja i svađe. Povod tome bi moglo biti i određivanje lokacija za EU-agencije, koje će biti povučene iz Velike Britanije nakon Brexita. Tako se Beč, Barcelona i Budimpešta bore da postanu novo sjedište Agencije za lijekove, koja zapošljava 890 suradnika. Postati sjedište takve ustanove ne donosi samo prestiž već i novac, a unapređuje i infrastrukturu. Njemačka je predložila Bonn kao sjedište za neku od europskih agencija - zapravo skoro svaka zemlja članica ima gradove kandidate. Isto važi i za Agenciju EU za nadzor banaka. Frankfurt kao financijska metropola smatra sebe predodređenim za tu instituciju. Ali kandidirali su i Pariz i Milano. Tu će biti dosta nadmetanja i borbe oko britanskog nasljeđa nakon Brexita.

Šefovi država i vlada EU-a na ovom summitu žele utvrditi proceduru za donošenje odluka. A one bi se trebale donositi kao na natjecanju za pjesmu Eurovizije. U prvom krugu, takorekuć polufinalu, članovi raspolažu s ukupno 6 glasova koje mogu dodijeliti u korist tri grada, a onda tri pobjednika ulaze u finalni krug glasovanja. Ali već sam prijedlog je jako sporan. Očekuje se i da će se istočnoeuropske zemlje udružiti i izvoditi taktičke manevre. Ta borba unutar europske braće i sestara bi u noći summita mogla koštati najviše vremena.