“Suđenje Karadžiću počet će kad progovore žrtve”
8. ožujka 2010
Svjestan haškog epiloga, Radovan Karadžić se 1. ožujka nije obraćao Haškom sudu, već žrtvama, želeći ih dodatno povrijediti i svojim slijedbenicima u Republici Srpskoj. "Branit ću svoj narod i njegov pravedni i sveti cilj", poručio je Karadžić.
Karadžićeva priča u haškoj sudnici svela se na političke intrige i "konfuznu, neuvjerljivu i sramnu konstrukciju povijesti", ističe predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović, komentirajući Karadžićeve uvodne riječi u Haškom sudu.
"Karadžić je u potpunosti izostavio ono zbog čega je i optužen, zločine koji su počinjeni u okviru njegove politike, stotine tisuća mrtvih u BiH, milijune raseljenih i duboku i tešku patnju ljudi s ovih prostora", kaže Todorović. Zato se, prema mišljenju predsjednika Helsinškog odbora RS-a, ovo i ne može smatrati pravim početkom suđenja Karadžiću. "Suđenje bivšem predsjedniku RS-a počet će tek onda kada žrtve budu imale priliku progovoriti", naglašava Todorović.
Poistovjećivanje s narodom
"Ovdje sam pred vama da branim veličinu jednog malog naroda koji 500 godina trpi i pokazuje stupanj velike izdržljivosti", rekao je Karadžić u sudnici, a izlaganje je završio riječima; "branit ću svoj narod i njegov pravedni sveti cilj."
Član Predsjedništva SDP-a BiH Slobodan Popović ocjenjuje da je Karadžićev istup "licemjerni pokušaj čovjeka koji je vodio jedan narod, da se iza tog naroda sakrije", pokušavajući da suđenje njemu prikaže kao suđenje srpskom narodu.
Srpski političari iz RS-a vjeruju da i Radovan Karadžić ima pravo na svoju priču. Tu će priču, kaže član Glavnog odbora SDS-a Nenad Stevandić za FTV "suditi Tribunal, ali i javnost u BiH koja je očito podijeljena u svezi s ovim slučajem".
Karadžić ima pravo govoriti što želi
Stevandić ističe kako "Karadžić ima pravo i na mišljenje da brani svoj narod", ne poričući pri tome da je haška sudnica i politička pozornica. Ustanovljuje da mnogi političari i znatan dio javnosti u RS-u ne osuđuju Karadžićev istup u sudnici.
Karadžić je u Haškoj sudnici govorio 1. ožujka na Dan neovisnosti BiH, što novinar Monitora Šeki Radončić dovodi u vezu s uhićenjem Ejupa Ganića u Londonu. "Upravo se na Dan neovisnosti pokazalo da Karadžićev duh još lebdi iznad BiH", kaže Radončić.
"Tijekom prvog pojavljivanja pred sucima, baš kada je objavljeno da je Ganić uhapšen, Karadžić je izjavio da je upravo Ganić naredio napad na vojnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici" piše Radončić.
“Srbija želi skrenuti pažnju sa suđenja Karadžiću”
Novinar Monitora ističe da "Tadićeva Srbija krši međunarodne ugovore i haška pravila kako bi skrenula pažnju s Karadžićevog suđenja i svoju odgovornost za agresiju, genocide i urbicid počinjen u BiH".
Karadžićevo izlaganje na tribunalu mogli su pratiti i njegovi sljedbenici i žrtve. Negirao je krivicu srpske strane za početak rata. Govorio je kako su do 1. travnja u BiH ubijani samo Srbi, a masovna ubojstva nesrba tijekom rata nazvao je lažima.
Iskopavanja tijela iz sekundarnih masovnih grobnica, gdje su ih njegovi sljedbenici pokušali sakriti kako bi prikrili zločin genocida u Srebrenici, nazvao je falsificiranjem povijesti.
Autor: Samir Huseinović
Odgovorni urednik: Ž.Telišman