Studija: po prvi put više autokracija nego demokracija

Same brojke su otrežnjavajuće: prema novoj studiji, kvaliteta demokracije pogoršala se u posljednjih 20 godina u 137 zemalja koje se mogu opisati kao zemlje u razvoju ili kao tzv. zemlje u usponu. Prema "Indeksu transformacije Zaklade Bertelsmann”, sada imamo63 demokracija naspram 74 autokracija

- dakle država u kojima nema slobodnih izbora niti funkcionalne pravne države.

Samo u posljednje dvije godine, obilježene novom geopolitičkom situacijom, ruskim agresorskim ratom na Ukrajinu i pandemijom koronavirusa, izbori u 25 zemalja bili su manje slobodni i pošteni nego prije. Sloboda izražavanja i sloboda tiska su sve više ograničene u 39 zemalja.

Na predstavljanje Indeksa transformacije Fondacija je pozvala i njemačkog kancelara Olafa Scholza. S obzirom na to da je desničarski populizam u porastu i u Njemačkoj, Scholz je rekao da je zadovoljan što su stotine tisuća ljudi nedavno zbog toga izlazile na ulice: „To nije došlo odozgo ili od stranaka. Moramo razmišljati o obrani demokracije, i to nije igra, to se ne radi na internetu, već smo to mi. Demokraciju moramo mi sami zaštititi.“

"Pandemija je pogoršala efekte!”

Sabine Donner jedna je od autorica studije. Ona za DW govori o učinku koji je pandemija koronavirusa, s policijskim satom i privremenim smanjivanjem građanskih sloboda, imala na demokratski razvoj: “Pandemija je bila prilika da se još više ograniče prava i da se još više moći koncentrira na vlade. Ali u osnovi, pandemija nije stvorila probleme koji već nisu postojali.”

Prema Zakladi Bertelsmann, studija je najveće i najopsežnije istraživanje te vrste. Studija se temelji na 5000 stranica izvješća o zemljama koje zaklada sastavlja uz pomoć 300 stručnjaka, sveučilišta i think tankova u oko 120 zemalja. Ispituje se stanje demokracije, gospodarski razvoj i djelovanje vlade. Sve tri kategorije trenutno su na povijesno najnižoj razini.

Pozitivan trend: demokracije se polako bude

No, Sabine Donner ne želi očajavati, unatoč svim negativnim izvještajima. Ona primjećuje da u etabliranim demokracijama raste svijest da svijet postaje sve manje slobodan: „U posljednje dvije do četiri godine, građani i vlade, demokratske države, uključujući i nas ovdje u Njemačkoj, postali su oprezniji u pogledu izazova koji proizlaze iz autokracije. A ti izazovi su znatno snažniji nego prije deset godina. Ali mislim da smo sami za to krivi.”

Jesu li demokracije prespore i nefleksibilne?

Autoritarni vladari vole svoje postupke opravdavati tvrdnjom da su demokracije preglomazne, nedovoljno fleksibilne i da više ne mogu držati korak s globalnom konkurencijom. Studija se suprotstavlja ovim tvrdnjama: ako procijenite djelotvorno djelovanje vlade, poput djelovanja u pandemiji, onda su loše organizirani i korumpirani režimi poput Kambodže, Venezuele ili Zimbabvea prošli najgore. Svih 45 zemalja s najnižom učinkovitošću ne spadaju u demokracije.

Kako smatra Sabine Donner, činjenica da se autokracije ne ponašaju razboritije od demokracija u kriznim vremenima također je vidljiva u ponašanju Kine tijekom pandemije: “Vidjeli smo to u pandemiji korone, kada je postalo jasno da stroge karantene ne funkcioniraju. I vidjeli smo da je bilo velikih prosvjeda, unatoč svoj represiji. Ne samo da je u autokraciji teže prepoznati pogrešne postupke, nego ih je teže i ispraviti, a autokracije mogu biti i pod pritiskom jer stanovništvo nije zadovoljno rezultatima.

Građanske inicijative su ključne

Građanske aktivnosti ljudi koji podržavaju slobodne izbore, slobodu tiska i podjelu vlasti ostaje ključno kada je u pitanju suzbijanje autokratskih tendencija. Ako ovdje postoji kontinuirani pritisak, obrana od autokratskih tendencija može biti uspješna. U studiji se kao primjeri navode nedavni izbori u Keniji i Zambiji te u Poljskoj i Moldaviji.

Kulturni ili vjerski utjecaji igraju manju ulogu. Drugim riječima: mogu li muslimanske zemlje poput onih u Zaljevskoj regiji same potisnuti autokratske tendencije? Sabine Donner: “Ne znam zašto to ne bi uspjelo. Uzmimo Tajvan ili Južnu Koreju, kojima se dugo upravljalo autokratski i koji su se u početku ekonomski modernizirali. A sada su vrlo stabilne i uspješne demokracije. Ne postoji automatski mehanizam koji to sprječava."

Pozitivni primjeri: Južna Koreja, Kostarika, Čile, Urugvaj

Tako ni ne čudi glavni zaključak studije: sve zemlje zapravo još uvijek najbolje prolaze ako u njima vlada demokracija i vladavina prava. U priopćenju koje prati objavu Indeksa transformacije 2024. o državama poput Južne Koreje, Kostarike, Čilea, Urugvaja i Tajvana kaže se: „Usidrene u vladavini prava, strateški orijentirane, njihova javna uprava ne samo da osigurava dobre rezultate u obrazovanju i zdravstvu i u poboljšanju životnog standarda, nego i kad je u pitanju jačanje demokracije.”

A tamo gdje demokracija već funkcionira, vlade, prema studiji, moraju tražiti konsenzus od najširih mogućih skupina stanovništva više nego prethodnih godina. Čak i ako to postaje sve teže u klimi koja se sve više polarizira.