Stranke se „oglušile“ na kritike EU-a

Predizbornu kampanju za izbor 6. saziva Sabora obilježile su rasprave i prepucavanja o biračkom pravu dijaspore, originalnosti, odnosno krađama ideja za spotove, angažmanu sportaša u potpori HDZ-u, dok su zahtjevi građana i političkih analitičara da se više govori o političkim programima, kritikama iz Europske unije i konkretnim potezima za boljitak građana, ostali na marginama.

GONG: Birači nisu informirani

Nije to tek puka impresija, nego i zaključak izvještaja o praćenju političkih poruka do kojih je došla nevladina udruga GONG, Građani organizirano nadgledaju glasovanje. U izvještaju stoji da se ekonomska i gospodarska pitanja nisu uspjela probiti na glavni dnevni red kampanje te da birači i dalje nisu informirani o ključnim aspektima programa političkih stranaka u vezi glavnih problema društva.

Profesor Ivan Šiber sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji od 1990. sudjeluje u istraživanjima preferencija hrvatskih birača ovako vidi dosadašnju kampanju: „Nisam vidio nikakvih novih ideja, nikakve duhovitosti, igre riječi, nikakve poruke koje bi na bilo koji način privukle pozornost birača. Međutim, ono što sam primijetio to je da se kampanja velikim dijelom zapravo pretvara u sučeljavanja dviju ličnosti - Sanadera i Milanovića. I da je ta personalizacija kampanje, na žalost, po sadržaju isprazna a po stilu izrazito prizemna. I to odmah moram reći više manje vrijedi za obadva sučeljena lidera.“

Reforma pravosuđa: pomaka nema

Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije visoko su rangirani problemi u hrvatskom društvu, kako po mišljenju građana tako i po ocjeni Europske komisije, što je i navedeno u najnovijem izvještaju o procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Izjašnjavanja stranaka o toj temi, kao i o nekim drugim pitanjima, odražava njihovu pozicijsku, odnosno opozicijsku pozicioniranost na političkoj sceni. HDZ-ova Ana Lovrin iz izvještaja je iščitala pohvalu za napredak: „Pomaci su vidljivi, napredak je prepoznat ali, naravno, reforma pravosuđa kao i borba protiv korupcije nisu reforme koje se mogu provesti preko noći. I to niti jedna europska država nije učinila.“

Pravaš Pero Kovačević ističe kako su oni do rješenja za te probleme došlo kroz razgovore s građanima: „Koji su nezadovoljni brojem predmeta na sudovima, koji su nezadovoljni kako se dugo rješavaju predmeti na sudovima. Razgovarao sam s ljudima koji su mi rekli da deset godina vode radne sporove. I da korupcija ne postane normalna pojava u društvu i da se konkretno nešto počne poduzimati.“

Borba protiv korupcije: pomaka nema

Željko Sačić iz koalicije HSS-HSLS-PGS upozorava da od 96., kada je Hrvatska na preporuku Vijeća Europe sastavila tzv. antikorupcijsku bibliju, nema pomaka: „Osim identiteta pravne norme, osim izmjena kaznenog zakonodavstva, procesnog, materijalnog u ustrojbenom dijelu, osobito oko sudstva i krim-policije gotovo pa nismo napravili ništa.“ Anđelko Bušić iz Hrvatske stranke umirovljenika naveo je konkretne zamjerke aktualnoj vlasti: „Trebale su zaživjeti porezne kartice. Trebali su se eliminirati, gdje su se mogli, sukobi interesa.“ Konkretna je i predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare Ožbolt: „Trebalo je napraviti reorganizaciju mreže sudova, trebalo je poraditi više na implementaciji.“

Za SDP-ovca Ivu Josipovića pravosuđe i korupcija problemi su koje je HDZ-ova vlast samo „zagrebala“: „Loše jest to da se kod nas reforme koje se tiču pravosuđa i reforme koje se tiču borbe protiv korupcije uglavnom, ja bih rekao, fingiraju. Neki zakoni su čak i dobro napisani. Program protiv korupcije bi mogao biti nešto drukčiji, ali nije u njemu problem. Problem je u implementaciji, problem je u tome da nije probijena ta opća koruptivna svijest koja izgleda, na žalost, još uvijek poprilično vlada Hrvatskom.“)

Položaj manjina: pomaka nema

Svako je zanimljivo da treći set kritika Europske komisije Hrvatskoj, onaj koji se odnosi na položaj prognanih i iseljenih te nacionalnih manjina nije ni dotaknut u kampanji, osim u istupima kandidata za saborske predstavnike srpske zajednice. Političke stranke očito su zaključile kako to nije kurentno pitanje za pridobivanje naklonosti birača.

GONG u svom izvještaju o dosadašnjoj kampanji navodi kako velike stranke SDP i HDZ na plakatima i u novinskim oglasima forsiraju samo pitanje biračkog prava dijaspore a da je od manjih stranaka samo koalicija HSS-HSLS-PGS na dnevni red stavila neke konkretne teme, poput očuvanja okoliša, ZERP, ulaganje u selo i decentralizaciju zemlje.

Profesor Ivan Šiber za Sanadera i Milanovića ima preporuku za preostalih nekoliko dana kampanje: „Čini mi se da bi jedan i drugi morali malo više voditi računa o građanima, i da svojim nastupima, svojim vlastitim primjerom pokažu jednu drugu vrstu kulture, nego što je politička kultura onoga što popularno zovemo – Balkan.“