"Stranci posvuda" - 60. bijenale u Veneciji
19. travnja 2024Novi na ovom – uz Documentu u Kasselu – najznačajnijem umjetničkom spektaklu na svijetu su Etiopija, Benin, Tanzanija i Istočni Timor. Pored toga, Panama i Senegal se po prvi put predstavljaju vlastitim paviljonom. Mora se spomenuti da posebno afrički kontinent pokazuje sve više nazočnosti na najstarijem svjetskom bijenalu umjetnosti, koji traje od 20. travnja do 24. studenoga: Gana i Madagaskar su prvi put sudjelovali 2019. Slijedile su Uganda, Kamerun i Namibija 2022.
Pod motom „Sve dragocjeno je krhko“, Azu Nwagbogu predstavlja doprinos zapadnoafričkog Benina. Kustos iz Nigerije s jakim međunarodnim vezama kombinira radove umjetnika Chloé Quenum i Moufouli Bello, njihove kolegice Ishole Akpo i djelo Romualda Hazouméa, aktualne zvijezde beninske umjetničke scene. Nwagbogu je osnivač i direktor Foto-festivala u Lagosu i Zaklade afričkih umjetnika (AAF), neprofitne organizacije posvećene promoviranju suvremene afričke umjetnosti i njezinoj promociji širom svijeta.
Glasovi Afrike na bijenalu umjetnosti
S uspjehom, kako se ispostavilo: Hazouméovo dirljivo djelo „Dream“ (San) učinilo je sada 62-godišnjeg umjetnika svjetski poznatim na Documenti 12 u Kasselu 2007. godine; Hazoumé je predstavio nekoliko metara dug čamac napravljen od plastičnih kanistera, staklenih boca, pisama i fotografija, koji je postavio ispred platna za fotografiju. Bijeg, protjerivanje, gubitak doma – ovakve asocijacije pak nisu nastale slučajno.
Kustos Nwagbogu također želi da nacionalnim doprinosom Benina, kako je rekao novinarima, potakne „preispitivanje“. Želi promovirati „restituciju znanja“ i, uz pomoć „biblioteke otpora“, dati glas posebno ženama – o temama kao što su afrički identitet, ekologija i znanost.
Jesu li afrički glasovi već dovoljno nazočni u Veneciji? „Želio bih vidjeti mnogo više“, kaže Nwagbogu u intervjuu za Deutsche Welle (DW), „prije svega, volio bih da se na kontinentu izgradi sveobuhvatnija kulturna infrastruktura i da više potpore dobiju impresivni događaji koje već imamo širom Afrike”.
Moto Bijenala se vrti oko „stranosti"
Ove godine je za glavnu izložbu Umjetničkog bijenala zaslužan Brazilac Adriano Pedrosa, prvi Latinoamerikanac koji je ikada bio na ovoj prestižnoj poziciji. " Stranieri Ovunque – stranci posvuda", kako je krstio svoju predstavu, prostire se preko parka Giardini, povijesnih hala brodogradilišta pod nazivom "Arsenale" i drugih umjetničkih lokacija u gradu u laguni. Pedrosov fokus je, kako je najavio, „na umjetnicima koji su i sami stranci, imigranti, iseljenici, dijaspora, emigranti, prognanici ili izbjeglice”. Krug je ogroman. Pozvano je ukupno 330 umjetnika, 88 zemalja ima paviljone, a 34 prateća događaja raspoređena su po gradu.
Ideja glavnoga kustosa: on želi prikazati umjetnost iz manje privilegiranih i manje industrijaliziranih regija globalnog juga. Sam slogan potječe od pariškog umjetničkog kolektiva Claire Fontaine, koji ga je proizveo kao neonski znak na 53 različita jezika. Oni sada svijetle u "Arsenalu”.
Serenissima na stupovima ponovo će postati centar međunarodnog svijeta umjetnosti u idućim tjednima i mjesecima. Više od 800.000 ljubitelja umjetnosti hodočastilo je na Bijenale prije dvije godine, od kojih dvije trećine iz inozemstva – što je novi rekord. Ponovo ne nedostaje tema za razgovor, a dominantan je bliskoistočni sukob.
Sukob na Bliskom istoku polarizira svijet umjetnosti
Brutalni masakr izraelskih civila od strane terorističke organizacije Hamasa 7. listopada 2023. godine, praćen izraelskim ratom protiv Hamasa u Pojasu Gaze s desecima tisuća civilnih žrtava, polarizira svijet kulture. Međutim, koncept i sudionici glavne izložbe Bijenala odlučeni su mnogo prije ove eskalacije: Izrael, koji od 1950. ima svoj paviljon u Veneciji, ove godine prikazuje izraelsku umjetnicu Ruth Patir, rođenu u New Yorku 1984. „Paviljon plodnosti“ govori o majčinstvu. Ruth Patir je međutim objavila da će paviljon biti otvoren za javnost tek kad se dogovori prekid vatre u Pojasu Gaze.
Kolektiv pod nazivom „Alliance Art Non Genocide“, ili skraćeno ANGA, poziva da Izrael bude isključen s ovogodišnjeg Bijenala. U otvorenom pismu kritizira Izrael zbog njegovih vojnih akcija u Pojasu Gaze - "genocida" nad Palestincima, kako smatra ovaj kolektiv, o čemu organizatori Bijenala šute dok je prije dvije godine osuđivan agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. To su „dvostruki standardi“, kaže ANGA. Prema navodima kolektiva, do sada je više od 23.500 ljudi potpisalo poziv za isključenje, uključujući američku fotografkinju Nan Goldin. Bijenale odbacuje pozive na bojkot Izraela.
Ruski paviljon ponovo ostaje prazan
Malo je vjerojatno da će se ratni protivnici Ukrajina i Rusija sukobiti u Veneciji: ruski paviljon će naime ponovo ostati prazan. Ukrajina sudjeluje s grupnom izložbom “Nest building” (Izgradnja gnijezda). Nakon ruskog napada na susjednu državu u veljači 2022. umjetnici i kustosi izabrani za ruski paviljon su odstupili s funkcija. No, nije bilo službenog isključenja Rusije.
Ove godine na Bijenalu sudjeluje ukupno 88 zemalja. Većina njih izlaže u povijesnim halama brodogradilišta, bez vlastite izložbene dvorane. U krugu od 28 seoskih paviljona u parku Giardini, njemački paviljon otvaraju izložbe berlinskog kazališnog redatelja Ersana Mondtaga i izraelske umjetnice Yael Bartana. Pod naslovom "Thresholds" (Pragovi) žele istražiti prošlost i budućnost iz perspektive različitih umjetničkih pozicija. Kustos ove godine - nakon Yilmaza Dziewiora 2022. - je arhitektica rođena u Istanbulu i ko-direktorica Državne umjetničke galerije Baden-Baden, Çağla Ilk. „Na pragu smo", citira se Ilk, „ništa nije sigurno”.
"Mjera mora" iz Bosne i Hercegovine
Bosnu i Hercegovinu predstavlja projekt Sveučilišne galerije Sveučilišta u Mostaru pod nazivom „The mesure of the sea” (Mjera mora), a predstavlja ju umjetnik Stjepan Skoko.
“Priručnim sredstvima” (By the Means at Hand) umjetnice Vlatke Horvat zastupljena je Hrvatska. A Aleksandar Denić s "Exposition Coloniale" predstavljat će Srbiju na 60. Bijenalu umjetnosti u Veneciji.
I za kraj spomenimo da Vatikan ima jednu od najspektakularnijih pojava ove godine: svoj paviljon postavlja u ženski zatvor u gradu u laguni. Zatvorenice prate posjetitelje umjetničkom stazom kroz zatvor. Papa Franjo također želi posjetiti paviljon. On bi bio prvi papa do sada na jednom bijenalu.