Strah od provalnika je i dobar posao

Čitav sektor sigurnosti i zaštitnih mjera u Njemačkoj bilježi sve bolje rezultate. Pogotovo kad je riječ o zaštiti imovine i doma razlog leži i u činjenici kako je sve više provala u Njemačkoj. Prošle godine su njemački kriminalisti morali konstatirati negativni rekord jer je zabilježeno preko 167 tisuća provala. To je gotovo deset posto više nego što je zabilježeno u godini prije toga, a ako su provalnici nešto ukrali - najčešće je to zauvijek nestalo: niti 15% provala ne završi uhićenjem provalnika.

Niti položiti novac u banke se ne čini kao dobro rješenje: kamate na štedne uloge često su i niže od stope inflacije, a mnogi baš i ne žele stavljati na "velika zvona" činjenicu da posjeduju veće iznose - tako bi onda i poreznici mogli postati znatiželjni. Alternativa je i iznajmljivanje sefova u bankama, ali to košta. Povrh toga, takvih sigurnosnih pretinaca po bankama nema niti izdaleka dovoljno za sve.

Zato se mnogi odlučuju imetak čuvati kod kuće: ladica s čarapama ili ispod madraca definitivno nije dobra ideja jer lopovi tamo najprije gledaju. Zato sve češće kupuju i daju instalirati kućne sefove.

Tako u međuvremenu vlada prava navala na takve "kućne banke" - u proteklih nekoliko mjeseci proizvođači sefova tvrde kako je potražnja porasla za gotovo trećinu. Jer po jednoj studiji američke financijske institucije State Street, građani Njemačke čuvaju oko polovice svog imetka kod kuće. A to ne znaju samo bankari - nego i lopovi. Tako po Njemačkoj haraju odlično organizirane provalničke bande, često s istoka Europe i koje vrlo rijetko dugo ostaju u nekom gradu. To znači i da ih je vrlo teško uhvatiti.

Jagma za sefovima

I kod najvećeg njemačkog proizvođača sefova i mjera za sigurnost doma, tvrtke Burg Wächter iz Wettera na zapadu Njemačke, bilježe tridesetak posto veću potražnju za njihovim proizvodima. "Već smo za vrijeme financijske krize imali jagmu za sefovima za privatne korisnike", kaže nam direktor prodaje Dietmar Schake. Tada je razlog bilo nepovjerenje u solidnost banaka gdje su građani imali svoje uloge, ali sad mu se čini da je glavni razlog sve više provala: "A to plaši ljude", kaže Schake.

Ipak i u ovom slučaju dio razloga leži i u financijskoj politici: osim niskih kamata građane plaši i rasprava o ograničavanju iznosa isplata gotovine. A onda je "bolje" novac imati kod kuće.

Proizvođači sefova nerado govore o konkretnim brojkama prodanih sefova, ali u tom sektoru priznaju da se promet mjeri u stotinama milijuna eura. Osobito su traženi sefovi koji se ugrađuju u namještaj i sefovi koji se ugrađuju u pod. U sefove standardne veličine onda stanu sasvim lijepi novčani iznosi - osobito u apoenima od 500 eura dok se još tiskaju, povrh toga najvredniji nakit i barem jedan registrator s najvažnijim dokumentima.

"Mercedes među sefovima"

Tvrtka Burg Wächter ima u katalogu stotinjak modela sefova koji sežu sve do velikog trezora iz serije "Royal" koji onda i košta oko 18 tisuća eura. On je doduše prije svega namijenjen poslovnim korisnicima, a u njega stanu i (inače veoma teške) zlatne poluge. Uzgred, taj model često naručuju i mušterije iz inozemstva, a Dietmar Schake tvrdi da je taj njihov sef "Mercedes među sefovima". Ima dvostruku čeličnu stjenku, elektroničku bravu i još mnoštvo sigurnosnih detalja o kojima proizvođač radije ne govori.

Jer osim građana je i sve više poduzeća osjetilo potrebu da nabave sef. Frankfurtska tvrtka European Certifitication Body GmbH raspolaže podacima po kojima je prodaja sefova za tvrtke narasla za desetak posto od 2014. Tako je prošle godine prodano preko 50 tisuća sefova u vrijednosti od 34 milijuna eura.

Za kućne potrebe cijena kvalitetnog sefa leži između 400 i 1000 eura. Direktor prodaje tvrdi kako više nipošto nije tako da sefove u svojoj kući ugrađuju samo imućne starije osobe. U međuvremenu i mnogi mladi, osobito oni koji žive sami, kupuju i daju ugraditi sef kod kuće.

Kod svakog sefa je slaba točka njegov ključ: on se lako može i izgubiti, tako da su trend sefovi s elektroničkim bravama. Gotovo je nemoguće da lopov slučajno pogodi pravu kombinaciju: slično kao kod kartice u bankomatima, nakon trećeg pogrešno upisanog koda sustav ne prihvaća unos sljedećih pet minuta. Nakon toga je moguće opet pokušati, ali ako i tada bude krivi broj onda se sustav blokira na 20 minuta. Logična je pretpostavka da provalnik nema vremena ispitati baš sve od milijun kombinacija.

Sef nipošto nije dovoljan

Ipak, u policiji upozoravaju da se građani ne smiju potpuno pouzdati u svoje sefove. Kod provale je tek dio nevolje što su ukradene vrijednosti: još je neugodnije što je u tom slučaju često i mnogo toga uništeno, a gorak okus ostavlja i činjenica da je "netko" bio pod vašim krovom bez vašeg znanja. Zato kriminolozi upozoravaju građane kako ne treba samo zaštititi vrijednosti, nego i čitavu kuću ili stan. A to se onda odnosi i na sigurna ulazna vrata i prozore.

Provalničke bande tako nesmetano haraju i zbog činjenice da je tako osigurano jedva 28% njemačkih domova. Doduše, profesionalni provalnici nerijetko mogu svladati i takve mjere zaštite, ali to će ih "koštati" više vremena pa zato radije odlaze u susjednu, manje sigurnu kuću. Oko petine Nijemaca planira također osigurati svoj dom, što je odlična ideja pogotovo ako se provala dogodila u susjedstvu. Doista se pokazalo da ove bande provalnika u Njemačkoj ubrzo nakon toga često provaljuju još jednom u četvrti gdje su "imali sreću".

Povrh toga, i njemačka vlada je odlučila potaknuti kupnju i ugradnju mjera sigurnosti domova građana. Iznos potpore građani mogu odbijati od poreza, a kod ugradnje sigurnih vrata i prozora na kući država će preuzeti trošak i do 1.500 eura.