Stiže li cestarina i na njemačke autoceste?

Njemačka vlada i vlasnice i vlasnici limenih ljubimaca u Njemačkoj će od EU-a konačno dobiti odgovor na pitanje hoće li se uvesti cestarina za korištenje njemačkih autocesta. Ukoliko dođe do uvođenja cestarine, svi će morati nabaviti odgovarajuće vinjete - kakve koriste, primjerice, Slovenija i Austrija. Kod automobila koji su prijavljeni u Njemačkoj bi vlasnice i vlasnici, međutim, trebali dobiti jednu vrstu povrata preko poreza. Tako njemačkim vozačicama i vozačima ne bi nastali dodatni troškovi.

Protiv toga plana je tužbu podnijela Austrija koju je podržala Nizozemska. Argument Austrijanaca glasi: cestarina je nespojiva s europskim ugovorima, jer ona diskriminira Austrijance i sve druge EU-građane s izuzetkom Nijemaca. Austrija se poziva na zabranu diskriminacije za EU-građane.

Odluka već pala?

Početkom veljače je glavni državni odvjetnik Suda Europske unije u svojoj ekspertizi naveo kako ne sumnja u ispravnost cestarine koju planira uvesti njemačka vlada. Prema njegovoj procjeni, stav Austrije o tome kako se druge EU-građane u Njemačkoj time diskriminira, temelji se na "nesporazumu". Njemačke i strane vlasnice i vlasnike vozila se ne može usporediti, jer stranci ne moraju plaćati njemački porez na vozila.

Ta procjena glavnog državnog odvjetnike važi kao uputa na to da bi sud mogao odbiti tužbu Austrije. Takva jedna ekspertiza, doduše, nije obvezujuća, ali se u praksi pokazalo kako suci Suda Europske unije često slijede to mišljenje.

Planovi ministra za promet

Njemački ministar za promet Andreas Scheuer - inače iz redova bavarskog CSU-a čije je izborno obećanje bilo upravo uvođenje cestarine - već u listopadu iduće godine želi početi s naplatom cestarine. Odgovarajuće pripreme se već sada provode. Tako je država već protekle godine sklopila ugovore s poduzećima koja bi trebala zajamčiti provođenje cestarine. Provedba naplate je zamišljena preko vinjeta na deset dana, dva mjeseca ili jednu godinu. Cijena tih vinjeta bi se orijentirala prema količini štetnih plinova vozila. Tako bi vinjeta za deset dana koštala između pet i petnaest, ona za dva mjeseca između 16 i 30 te ona za godinu dana između 74 i 130 eura. Osnova za izračunavanje je kombinacija euro-norme i veličine vozila. Vinjete bi se mogle kupiti preko interneta, mobilne aplikacije ili na određenim postajama na autocestama.

Dobitak od cestarine bi se trebao utrošiti u izgradnju novih i popravak postojećih cesta. Prema aktualnim računanjima bi njemačka država mogla ubrati cestarine u iznosu od 3,85 milijardi eura godišnje. Od toga bi tri milijarde eura dolazile upravo od njemačkih vlasnica i vlasnika vozila, što bi se, međutim, ponovno vratilo preko poreza na cestovna motorna vozila. Ostalih oko 850 milijuna eura bi bilo od uplaćenih cestarina od stranih vozačica i vozača. Prema aktualnim procjenama se na održavanje i kontrolu cestovnog sustava u Njemačkoj troši oko 245 milijuna eura. Prema toma bi oko 600 milijuna eura moglo biti uloženo u izgradnju i obnovu cestovne mreže. 

Sporne računice

Te kalkulacije su, međutim, sporne. "Prvih godina nakon uvođenja cestarina je vjerojatan deficit od deset do 155 milijuna eura", navodi se u jednoj ekspertizi Foruma ekološko-socijalne tržišne ekonomije (FÖS) izrađenoj po nalogu kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu. Razlog tomu su, kako se navodi u toj procjeni, izmjene prvobitnog koncepta. Iako bi dobitak od naplate vinjeta za strane automobile trebao porasti, stvarni dobitak bi umanjio povratak novca putem poreznih olakšica za vozila koja ispunjavaju normu euro-6, navodi FÖS i dodaje kako bi se morala uzeti u obzir i makroekonomska šteta koja bi nastala manjim omjerom pograničnog prometa.

Ministarstvo prometa, međutim, i dalje ustrajno drži do svojih kalkulacija. "Neće nastati deficit", kazala je krajem svibnja jedna glasnogovornica ministra prometa Scheuera.