1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stari most i limes na popisu svjetske baštine UNESCO-a

18. srpnja 2005

Iz južnoafričkog Durbana s UNESCO-ove skupštine proteklog su tjedna stizale prilično povoljne vijesti za njemačku kulturnu baštinu, ali jedna je vijest osobito razveselila Bosnu i Hercegovinu: Stari most u Mostaru uvršten je u popis svjetske baštine.

https://p.dw.com/p/9Zjh
Rekonstrukcija Staroga mosta završena u ljeto 2004.
Rekonstrukcija Staroga mosta završena u ljeto 2004.Foto: DW

Njemačka može biti zadovoljna – Köln je dobio godinu dana poštede – još uvijek se drži na popisu svjetske baštine, no UNESCO ne popušta: gradski oci moraju odlučiti hoće li spriječiti nicanje nebodera i time sačuvati dominantnost kölnske katedrale ili će popustiti pod pritiskom novca, čime će ta vrijedna građevina izgubiti status svjetske kulturne baštine. Osim toga, krajem tjedna UNESCO je donio odluku o uvrštavanju spomenika čiji se tragovi zapravo tek daju naslutiti. Riječ je o starorimskom limesu – zidu kojim je rimsko carstvo na sjeveru utvrdilo granicu prema barbarima. Zid se protezao od Rajne do Dunava i kako kaže Egon Schallmayer iz povjerenstva koje je kod UNESCO-a zagovaralo ovaj zid: «Limes nije samo čista granica, nego je bio i instrument koji je usmjeravao narode i ekonomsko-politički razvoj ovoga prostora, što je puno jače od čisto vojnog karaktera.» Danas je to najveći europski arheološki spomenik.

Limes je dugačak 550 kilometara, star 1 800 godina i najveći je arheološki spomenik u Europi. Rimljani su ga počeli graditi oko 100. godine kao pojačanje za granicu. Od Koblenza do Taunusa, Odenwalda pa do Regensburga, u posljednjoj je fazi gradnje na njemu stajalo 900 nadzornih tornjeva i 120 kula. Unutar tog je prostora bio kompleksni sustav palisada, bedema, kanala i zidina. četiri savezne pokrajine kroz koje prolazi limes – Rheinland-Pfalz, Hessen, Baden-Württemberg i Bavarska smatrale su da bi se on svakako trebao naći na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a i za to su podnijele zajednički prijedlog. Kako bi povećali šanse za uspjeh, arheolozi iz Hessena priložili su i razvojni plan limesa. Arheolog Egon Schallmeier pojašnjava: «Razvojni plan donosi detaljnu razradu pojedinih mjera i tako UNESCO-u možemo pokazati kako ćemo u budućnosti postupati s limesom. Naravno, to nije bio preduvjet, ali i UNESCO želi znati nešto o našim budućim planovima.»

Na primjer, planirana je izgradnja info-centra o limesu na više točaka u Hessenu te zasebne oznake svih puteva oko njega.... Ovi, ali i svi ostali planovi i projekti oko limesa koštat će jako puno novaca, a jedini doprinos UNESCO-a jest dodjela naslova «Svjetska baština». No, Egon Schallmeier kaže: «Taj je naslov zapravo trade mark. On donosi i međunarodnu pažnju, što znači skrb u međunarodnom okviru. Tako se nadalje stvara i mogućnost obraćanja različitim sponzorima, a i lokalne će vlasti sustavnije razmišljati o svojim budućim ulaganjima. Naime, kada vam se pred vratima nalazi dio svjetske baštine, vjerojatnije je da ćete se posvetiti njemu, nego nekom drugom projektu.»

Nakon dugotrajnog iščekivanja i nervoze sama je odluka donesena zapravo iznenađujuće brzo, a njemačka se delegacija zaista imala čemu veseliti: najprije odluka o produženju statusa spomenika svjetske kulturne baštine za katedralu u Kölnu, potom odgoda od samo jedne godine za Heidelberg i onda konačno limes. No, kako je rekao voditelj odjela za zaštitu spomenika u Baden-Württembergu, pravi posao tek sada predstoji, budući da ovaj naslov donosi i veliku odgovornost.