Srpsko-hrvatska kupovina vremena u BiH

Europska unija je prije četiri godine pred Bosnu i Hercegovinu stavila 14 prioriteta koje treba ispuniti za početak pregovora o članstvu. Među njima su standardni uvjeti koje je morala ispuniti svaka zemlja članica ali i neki koji su specifični za BiH, poput ispunjavanja uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), ispunjavanje presuda Suda za ljudska prava, kao i redukcija entitetskog i nacionalnog veta. Neki od tih uvjeta dalje su povezani s rješavanjem pitanja državne imovine, koja je je u političkom smislu blokirala zemlju zadnje tri godine.

Od 14 na jedan plus tri

I pored neispunjenih uvjeta ili tek nekoliko djelomično, Europska komisija je 2020. godine dala preporuku za kandidatski status i tada smanjila uvjete za gotovo polovinu. Nedavni posjet generalne direktorice za Europu pri službi Europske unije za vanjske poslove Angeline Eichhorst, pokazala je da su uvjeti i kriteriji, koji su ranije dati, nepotrebni za dobivanje kandidatskog statusa, što domaći političar, kako se pokazalo, sjajno koriste.

„Znamo koji su zadaci. Početak pregovora s FRONTEX-om, usvajanje zakonodavstva, tu posebno ističemo zakon o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma, zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima. Ja to zovem jedan plus tri uvjeta", rekla je Eichhorst tijekom posjeta BiH prije par dana, što je ohrabrilo čelnike državne koalicije u BiH da održe sastanak i nađu rješenje. Bar je tako izgledalo na prvu.

„Na sastanku smo dogovorili da ako dođe do pregovora, da ćemo insistirati na datumu za otvaranje pregovora“, rekao je samouvjereno jedan od čelnika stranaka Trojke, Nermin Nikšić (SDP), usudivši se tako da nakon višegodišnje stagnacije u oblasti sprovođenja reformi postavi uvjet EU.

Čelnici Trojke, SNSD-a i HDZ-a BiH, postigli su kažu dogovor oko zakona o sprječavanju pranja novca koji je jedan od glavnih uvjeta, dok su za zakon o sukobu interesa, zakon o sudovima i izborni zakon najavili formiranje komisija koje bi trebale usuglasiti tekstove.

Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini pozvala je zastupnike i u Domu naroda da hitno usvoje Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Ako se to ubrzo ne dogodi, upozoravaju da bi BiH mogla ponovo završiti na sivoj listi MONEYVAL-a, što bi značilo nesagledive financijske posljedice. Podsjećaju da je usvajanje zakona prioritet za otvaranje pregovora u ožujku.

„Potrebno je da nadležni u BiH pokažu da njihova iskazana predanost budućnosti u EU također uključuje i privrženost europskim standardima. Vrijeme je od ključne važnosti“, priopćili su.

Odstupnica zbog bonskih ovlaštenja

Iznenadni dogovor nakon višemjesečne blokade dolazi u trenutku ako ne i najveće diplomatske ofenzive na Bosnu i Hercegovinu od Daytona. U takvim uvjetima čelnik SNSD-a Milorad Dodik želi bezuvjetni odlazak stranih sudaca, a njegov koalicijski partner Dragan Čović izmjene Izbornog zakona bez ustavnih promjena, što su međunarodni predstavnici u BiH, predvođeni Amerikancima, odbili.

„Može biti da Dodik kupuje odstupnicu ali i vrijeme kako bi visokom predstavniku Christianu Schmidtu 'izbio‘ mogućnost najavljenog nametanja izmjena Izbornog zakona. Ako je to zaista tako onda Dodik i Čović rade zajedno kako bi ostvarili svoje ciljeve“, kaže profesor iz Mostara Slavo Kukić.

Postavljanje pitanja o kupovini vremena i utjecaju stranaca u nekoj drugoj zemlji, za SNSD-ovog Radovana Kovačevića je nezamislivo. „U svakoj normalnoj zemlji postoje stranke koje su dobile povjerenje naroda, a jedino u BiH se pregovori stranaka i traženje rješenja naziva nekakvim odugovlačenjem", kategoričan je Kovačević.

„To je cirkus u kojem Republika Srpska ne želi sudjelovati. Želimo sudjelovati u demokratskim procesima u skladu s Ustavom BiH i to je format u kojem želimo tražiti rješenja", kaže ovaj zastupnik Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

FRONTEX „prošao"

Međutim, najavljene tehničke izmjene Izbornog zakona za koje je Schmidt postavio ultimatum još krajem prošle godine da moraju biti usvojene do kraja siječnja, počinju gubiti na značaju. Ako se usporede raniji izborni procesi, Središnje izborno povjerenstvo BiH treba do početka svibnja raspisati lokalne izbore u listopadu. U tom slučaju ostalo je malo vremena za provođenja svih potrebnih procedura za uvođenje izmjena u Izbornog zakona.

Dan poslije sastanka političkih čelnika pojavio se prvi problem koji se odnosi na zakon o sudovima, odnosno sjedište Apelacijskog vijeća Suda BiH. Prvi čovjek Naroda i pravde, Elmedin Konaković, kaže da su „vrlo pažljivi kad je u pitanju nadležnosti Apelacijskog vijeća te grada u kojem će ono biti smješteno“, aludirajući na ranije stavove Trojke da sjedište bude u Sarajevu. Međutim, Dodik ne misli tako.

„Mi tražimo da sjedište bude u Banja Luci. Čuli ste (američkog veleposlanika u BiH Michaela op.a) Murphyja kako kaže da može sjedište i u Istočnom Sarajevu, da je to isto. To bi značilo da suci vrlo lako mogu doći u njihovo veleposlanstvo inkognito i dobiju nalog što trebaju raditi. Kada dođu u Banja Luku to će biti drugačije. I sav problem je u tome, u utjecaju koji stranci imaju na sud" rekao je Dodik, upitavši „zašto je problem da sjedište bude u Banja Luci ako kažete da smo i mi BiH".

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je dan nakon posjete Angeline Eichhorst, odluku o početku pregovora s Europskom agencijom za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama -FRONTEX, što je jedan od ključnih uvjeta. Međutim, ovo je samo jedan od četiri prioriteta koja su ostala ali je kažu analitičari, pitanje koliko je zaista snažno opredjeljenje da se ide putem EU integracija.

„Izbacivanje Schmidta"

„Teško je povjerovati da su naši politički vukovi promijenili ćud. Mislim da su se privremeno, da bi visokog predstavnika izbacili iz igre, preobukli u janjeću kožu. Već sutradan su napadima na pojedine diplomate pokazali kako im je u toj koži tijesno“, kaže politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić, svjesna da Europska unija gotovo preklinje Schmidta da ne posegne za bonskim ovlaštenjima kako ne bi isprovocirao nositelje reformskog zamaha i da bi im se pribilježio napredak za bilo kakvo dizanje ruke.

„To je uspjeh hvale vrijedan kako za europske birokrate tako i za članice vladajuće koalicije jer će to prikazati kao povijesni uspjeh, koji su postigli upravo oni. Hipotetički, kad bi BiH dobila početak pregovora, onda bi se igre bez granica, politike ucjenjivanja i uvjetovanja domaćih čelnika rasplamsale“, kaže Topić.

A igre se rasplamsavaju i oko Izbornog zakona, koji je predložio prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović, a koji SAD u potpunosti odbacuje, tražeći kao i čelnici Trojke da se u ovaj proces može ući samo preko ustavnih promjena. Međutim, za to su u parlamentu potrebni i oporbeni glasovi koji u ovom trenutku svaku priču oko toga nazivaju ili izdajom ili popuštanje Dodiku i Čoviću.

„Prijedlog HDZ BiH za kreiranje trajne druge liste za izbor člana Predsjedništva, povezane s određenom etno-teritorijalnom izbornom granicom unutar Federacije BiH, ne bi bio u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava”, poručili su iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, odgovarajući na Čovićevo još jedno u nizu objašnjenja da se ne radi o potpunoj promjeni Izbornog zakona nego samo dijela koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

„Mijenja samo dio koji se odnosi na hrvatskog člana s dodatnim uvjetima. To nije sveobuhvatna izmjena“, rekao je Čović, objasnivši da se izmjene ne odnose na izbor bošnjačkog i srpskog člana, nego samo kod hrvatskog člana Predsjedništva gdje se uvodi dodatak da onaj tko pobjedi na federalnoj razini, mora pobijediti na području pet kantona koji su tamo definirani.

Trojka nudi neostvarivo

Izmjene Izbornog zakona Čović ne želi razdvajati od ostala dva zakona koja se odnose na sprječavanje pranja novca, sukob interesa i sudove. Podršku za to ima samo od Dodika, za razliku od Trojke koja zastupa iste pozicije po tom pitanju kao i američki predstavnici u BiH.

„HDZ insistira da se u okviru tehničke izmjene Izbornog zakona riješi i pitanje člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mi ćemo na to pristati samo ako se to pitanje riješi u okviru ustavnih reformi", rekao je Konaković, svjestan s druge strane da je to u ovom trenutku nemoguće jer je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu, odnosno glasovi oporbenih zastupnika.

Bez obzira na sve probleme, političke sukobe i nedostatak volje da se dođe do rješenja, Slavo Kukić je uvjeren da će BiH dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora u ožujku. Ali ne zato što je kaže ispunjen neki uvjet, nego zbog geopolitičkih interesa Washingtona i Bruxellesa koji je sličnu situaciju imao u slučaju otvaranja pregovora s Rumunjskom i Bugarskom.

„I ta odluka je bila motivirana željom da se ovlada prostorom do Crnog mora. Ako bi EU istrajala na ovim uvjetima bez izuzetka, to bi značilo veću opasnost da se efikasna kontrola ovog prostora dovede u pitanje jer se zadnjih desetak godina javljaju drugi igrači koji žele ovdje položiti šapu“ kaže Kukić, koji je mišljenja da će upravo zbog toga ali i izbora koje se ove godine održavaju unutar EU-a i jačanja desnice, BiH dobiti u ožujku zeleno svjetlo.

U tom slučaju, od tog koncepta ne odudara mnogo rečenica Nermina Nikšića s početka, o promjeni uloga i situacije u kojoj BiH postavlja uvjete Europskoj uniji.