Srpski političari ne žele u EU, jer ne žele da ih se nadzire što rade

Dobijanje statusa kandidata, bez dobijanja datuma početka pregovora, znači vrlo malo za izgradnju demokratske Srbije, ocjenjuju predstavnici nevladinih organizacija u Srbiji. Naime, tek dobijanjem datuma početka pregovora bio bi osiguran odgovoran odnos države prema obvezi uspostavljanja vladavine prava, europskim integracijama, ali i prema vlastitim građanima.

Datum pregovora znači kontrolu domaćih vlasti

Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže da se početkom pregovora otvara pitanje o poglavljima a time i nekoliko problema. „Jedno od najvažnijih poglavlja je pravosuđe i poštovanje ljudskih prava. Mislim da je to ono ključno pitanje, a odgovor na njega je zapravo i moj odgovor zbog čega mislim da Srbija odustaje od europskih integracija”, navodi Kandićeva.

Bivši srpski premijer Zoran Živković slaže se da je na putu u EU jedno od ključnih pitanja dobijanje datuma početka pregovora, jer će tada domaća vlast biti konačno stavljena pod nečiju kontrolu. „Datum neće biti poklon proeuropskim strankama pred izbore. To će biti kazna, to je strašni sud! Jer, kad dobijete datum, dolazi vam stotinu ili nekoliko stotina aparatčika iz Bruxellesa, koji nadgledaju šta radite”, tvrdi Živković.

Svjesno vraćanje u prošlost

Profesorica prava Vesna Rakić-Vodinelić smatra da je u Srbiji na djelu obnavljanje prošlosti, a ne zalaganje za europsku budućnost. „Mislim da je prvi korak k otvorenom odustajanju od europskih integracija bilo usvajanje ustava iz 2006. godine. Druga, za mene vrlo važna pravno-politička činjenica, bilo je stvaranje koalicije Demokratske stranke (proeuropskog predsjednika Borisa Tadića op. ur.) i SPS-a (Socijalistička partija Srbije, pokojnog Slobodana Miloševića, op.ur.). Tu je došlo do pomirenja vrhova tih političkih stranaka, navodno u naše ime”, kaže Rakić-Vodinelić.

Sustavno smetanje

Redatelj Lazar Stojanović ocjenjuje da je domaća vanjska politika od Srbije zapravo svjesno napravila faktor remećenja u regiji. „Činit ćemo sve da smetamo. Ne znam kako netko nekoga može primiti i u kuću - a kamoli u organizaciju - ukoliko ovaj deklarirano, sustavno, obećavajući da će to i dalje raditi - smeta. I to je jedino što čini”, siguran je Stojanović.

Kako smatraju predstavnici građanske Srbije, otvaranjem pregovora Srbije s EU-om bila bi otvorena pitanja korumpiranih političara, pravosuđa ovisnog od politike, potkupljenih medija, mira i stabilnosti u regiji, slobodnog tržišta, poštovanja granica, priznavanja žrtava i osude ratnih zločinaca. Bio bi otvoren put zabrani širenja etničke, vjerske, rasne, rodne mržnje... Prema njihovim riječima, to, a ne status Kosova, stvarni su problemi građana i države Srbije.

Autor: Dinko Gruhonjić, Beograd

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak