Srebrna generacija

Stonesi, Udo Lindenberg ili pak Bob Dylan – sve to su neumorni rockeri u najboljoj umirovljeničkoj dobi koji su zajedno prodali nekoliko milijuna albuma i misle na sve samo ne na mirovinu. Umirovljenici koji svoju jesen života provode na Mallorci ili Teneriffima, koji svake večeri pijuckaju crno vino i koji konačno u obilju mogu uživati u mediteranskom suncu. Ali i stari koji moraju živjeti od približno 400 eura socijalne mirovine, koji moraju napustiti svoj stan, nemaju više nikoga od obitelji i koji su postali socijalni slučaj – i tako žive mnogi stariji ljudi. U Njemačkoj je trenutačno 20 milijuna umirovljenika. 2050. bit će ih 30 milijuna. Time će više od polovice birača biti u mirovini.

Spor oko mirovine

„Na putu smo ka Umirovljeničkoj Republici Njemačkoj“, priopćio je nedavno najveći njemački bulevarski list. Nakon odluke Vlade u proljeće 2008. da se prekoredno povećaju mirovine za 1,1 posto, mnogi su povjerovali u početak „tihe revolucije“: Mnogi su „mladi“ na izvanplansko povećanje mirovina sumnjičavo gledali. Podsjetili su na to da mladi danas moraju raditi do 67 godina, da u mirovinski sustav uplaćuju visoke doprinose, ali da će primati tek male mirovine. Današnjim starima pak, primjećuju oni, još uvijek ide dosta dobro. I bivši savezni predsjednik Roman Herzog umiješao se u tu kontroverznu raspravu te je upozorio na predstojeću „umirovljeničku demokraciju“. „Bit će sve više starijih, a sve stranke nerazmjerno obraćaju pažnju na njih. To bi na kraju moglo otići u smjeru da stariji opljačkaju mlađe“, rekao je u travnju Roman Herzog. Sporom oko mirovine izgleda da je definitivno eskalirao sukob generacija.

Učiti od starijih

Mladi bi mogli učiti od starijih; jednako tako bi i seniori mogli profitirati od ostalih generacija – u tome su stručnjaci jedinstveni. Pri tome ne misle samo na know-how u profesiji. Čak i odlike koje sve više nestaju, kao što su obazrivost ili pak spuštanje noge s papučice za gas, mogli bismo preslikati od starijih, uvjeren je sociolog koji se bavi istraživanjem starijih, Klaus R. Schroeter. Potencijali starosti dragocjen su resurs upravo za društvo sa slabim natalitetom.

Starački dom, kuća s nekoliko generacija ili seniorska stambena zajednica

I seniori moraju odgovoriti novim izazovima. Kako se živi u starosti? Starački dom upravo bolesnom senioru nudi osigurano stanovanje uz zdravstvenu skrb. Ali u staračkom domu su samo među starcima. Zbog toga se – bar oni živahniji – sve češće odlučuju jesen života provesti u kući u kojoj živi nekoliko generacija. U Weimaru, na primjer, već nekoliko godina postoji jedan moderni stambeni blok za seniore i obitelji. Na jednom je mjestu i dovoljno infrastrukture – frizer, kafić, bazen i liječničke ordinacije. Tako je u Weimaru stvoren „komadić grada u gradu“, koji starije ljude integrira u svakodnevni život, umjesto da ih odbacuje.

Inteligentni sustavi

Tko u starosti ne želi biti upućen na pomoć drugih, može ostati stanovati i unutar svoja četiri zida – uz potporu najsuvremenije tehnike. Institut Fraunhofer iz Dortmunda razvio je tip kuće u kojoj stanuje stariji čovjek i koji kroz život može upravljati uz pomoć kompjutora. Nova tehnološka rješenja trebala bi seniorima omogućiti da što duže samostalno žive – u najmodernijem okruženju.

Novi hedonizam

Generacije današnjih seniora sve više ulaze u vizir stručnjaka za marketing. Ljudi starijih od 50 godina, a to je za deset godina gotovo polovica njemačkoga stanovništva, u međuvremenu su postali atraktivna ciljna skupina: većina tih „mlađih seniora“ sportski su aktivni, imaju relativno visoke prihode i rado troše novac. „Hedonizam umjesto štednje novi je trend tih generacija“, drži agencija Age iz Nürnberga, koja se među prvima počela baviti generacijskim marketingom. Stariji godišnje u ekonomski krvotok ubace ukupno 310 milijuna eura godišnje, što je trećina svih izdataka za potrošnju. Kako bi se iskoristio tržišni potencijal „srebrne generacije“, u međuvremenu su se razvile čitave grane specijalizirane za stariju klijentelu: koncerni nude mobitele kojima su sučelja s većim brojkama, industrija igračaka proizvodi karte s većim natpisima. U saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji postoji čak i vlastiti radni kružok koji se naveliko bavi gospodarskom granom budućnosti orijentiranom ka seniorima.