Srbija u očekivanju datuma za pristupne pregovore
23. travnja 2013Europska komisija usvojila je preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa Srbijom i zajedno s izvješćem o napretku Srbije predstavila je Vijeću ministara na sastanku u Luxembourgu. Istovremeno, predložen je i početak razgovora o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom: „U pitanju je stvaranje povijesti za Srbiju i Kosovo“, izjavio je povjerenik za proširenje EU-a Stefan Füle. On je posebno istaknuo spremnost obojice premijera, kako u Bruxellesu, tako i kod kuće, za postizanjem napretka u pregovorima i stjecanja što šire podrške za dogovor.
U Bruxellesu, Iz krugova Irske, kao zemlje predsjedateljice EU-a, dolazi primjedba da je izraz "povijesni dogovor“ prevladavao u dosadašnjim ocjenama zemalja članica, ali da tek treba doći vrijeme za raspravu unutar EU-a o novim koracima Srbije i Kosova na putu u eurointegracije: „Izvješća će razmatrati radne skupine u Bruxellesu i tom pitanju ćemo se vratiti u lipnju kada se očekuju i moguće odluke. Do tada će izvješća razmotriti i glavni gradovi zemalja članica.“
Westerwelle: Prerano za datum
Gotovo svi šefovi diplomacija EU-a okupljeni na dvodnevnom zasijedanju u Luxembourgu, pozdravili su dogovor Beograda i Prištine. Pohvalivši napore obiju strana, kao i posredničku ulogu Catherine Ashton, zemlje članice ocjenjuju taj dogovor važnim za budućnost i stabilnost regije i cijele Europe.
Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle čestitao je Srbiji i Kosovu na rezultatima dijaloga, ali dodao da je u ovom trenutku „prerano govoriti o datumu“ početka pregovora sa Srbijom: „Nadam se da će se ono što je dogovoreno i primjenjivati. To je važno za sve nas. Ako dođe do veće stabilnosti u ovoj regiji uz popuštanje napetosti u međususjedskim odnosima Srbije i Kosova, onda to nije samo dobra vijest za te zemlje i njihove narode već i za sve Europljane i cijelu Europu.“ Westerwelle kaže da će rezultati provedbe dogovora između Beograda i Prištine u nadolazećem razdoblju biti predmetom razgovora u njemačkim institucijama.
Za švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta postizanje dogovora Beograda i Prištine predstavlja „veliko dostignuće“ čija primjena „neće biti laka“: „Ipak, prijeđen je Rubikon. Primjena dogovora sastoji se od puno pojedinosti. Situacija na sjeveru Kosova je komplicirana i bila je predugo zanemarivana… Ali kao što smo imali prilike vidjeti u svim drugim slučajevima međunarodne diplomacije, primjena može biti teška, ali to dolazi sa samim teritorijem i puno me ne brine.“
I šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić je čestitala Srbiji i Kosovu, kao i Catherine Ashton, na postignutom dogovoru rekavši da je u pitanju „povijesni trenutak za regiju“ koji je važan za budućnost i stabilnost svih zemalja iz tog područja.
Poruka Srbima s Kosova
Bruxelles očekuje da Beograd i Priština do kraja tjedna predlože Mape puta za primjenu dogovora. Povjerenik za proširenje Stefan Füle poručuje da će se nastavak podrške EU-a fokusirati upravo na provedbu. Upitan što bi u ovom trenutku poručio Srbima sa sjevera Kosova koji imaju rezervi prema dogovorenom u Bruxellesu, Füle kaže da je konačan cilj da građani Srbije i Kosova postanu građani EU-a i da će u tim okvirima i sva njihova prava i interesi biti osigurani: „Rekao bih da trebaju dobro pročitati i proučiti dokument, da ga razmotre međusobno kao i sa srpskim i kosovskim partnerima. Predložena je ravnoteža između jamstava da će se kosovska vlast primjenjivati na cijelom teritoriju, ali istovremeno i osiguraju interesi i prava srpske manjine i to ne samo na sjeveru Kosova“, kazao je Stefan Füle.
Izvješće Europske komisije
Osim pozitivne ocjene rezultata pregovora Beograda i Prištine, u izvješću Europske komisije pohvaljeni su napori Srbije u unapređivanju vladavine prava, naročito kad se radi o reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. Istovremeno, Komisija je upozorila da postoji velik broj zaostalih predmeta, kao i na činjenicu da suđenja u Srbiji često traju nedopustivo dugo.
Što se tiče borbe protiv korupcije, Komisija ocjenjuje da je ona „središnji element Vladine politike od samog početka“, uz jasnu poruku o „nultoj toleranciji“ i primjedbu da je pokrenuto nekoliko istraga o slučajevima korupcije na visokoj razini.
Komisija je pozitivno ocijenila i napore Srbije u borbi protiv diskriminacije, utvrdivši da je počela aktivna primjena zakona u slučajevima diskriminacije LGBT populacije, kao i da je došlo do napretka na području zaštite prava nacionalnih manjina, prije svega Roma.
Regionalna suradnja Srbije je, „nakon određenih teškoća neposredno nakon promjene vlasti, ponovno u usponu“, zaključuje se u proljetnom izvješću Europske komisije. Ozbiljna zamjerka iz Bruxellesa upućena je medijima u Srbiji, za čija izvješća Komisija kaže da su „općenito nedovoljno analitična, neobjektivna i podložna autocenzuri“.