Srbija: tko se boji izbora?

Paralelno s prosvjedima u Srbiji traje licitiranje datumom novih izbora. Kao najizvjesniji termin izvanrednih parlamentarnih izbora spominje se termin za redovne lokalne izbore, na proljeće sljedeće godine. Ali sve češće se govori o tome da bi neki izbori mogli biti već u prosincu ove godine.

Istodobno u medijima traje prepucavanje pripadnika vlasti i opozicije, u kojem vlasti tvrde „da opozicija navodno želi izbore, ali moli Boga da ih ne bude". Dodatnu konfuziju je izazvao i stav dijela opozicije koja stoji iza protesta „Srbija protiv nasilja", i koja poručuje kako nema izbora ako se ne ispune zahtjevi protesta.

Opozicija najavljuje nove metode borbe na jesen, i oštrije mjere otpora. Pretpostavlja se da će od uspjeha te taktike ovisiti i daljnji stav oko insistiranja na ispunjavanju uvjeta prije izlaska na biračka mjesta. Pokušaj da se organizatorima spomenutih protesta priključe i desničarske stranke vrlo brzo je odbačen, i to je najvjerojatnije zatvorilo priču o okupljanju opozicije u jednu predizbornu kolonu.

Izbori na proljeće?

Politolog Dejan Bursać smatra da je najizvjesnija opcija održavanje redovnih lokalnih i izvanrednih parlamentarnih izbora u isto vrijeme „jer se tako promoviraju liste vladajuće stranke na lokalnoj razini, gdje će neke lokalne probleme zasjeniti nacionalna kampanja".

„Vučić je svjestan da je najpopularniji političar, i da će time pogurati liste Srpske napredne stranke na lokalnoj razini", ocjenjuje Bursać za DW.

No, kako kaže Vladimir Pejić iz agencije za ispitivanje javnog mnijenja Faktor plus, još je u igri dosta mogućih kombinacija izbora. „Imamo mogućnost da budu razdvojeni parlamentarni i lokalni izbori, postoji varijanta da budu u isto vrijeme, ali bez beogradskih izbora. Moguće je da imamo i samo redovne lokalne izbore“, kaže Pejić za DW.

„Mislim da na proljeće sljedeće godine možemo očekivati izvanredne parlamentarne i redovne lokalne izbore u isto vrijeme, i da je to sve što se tiče izbora. Vjerojatno će tu doći do nekog političkog nadmudrivanja, recimo, ako Vučić najavi izbore na proljeće da opozicija traži da oni budu ranije, ili obrnuto“, ocjenjuje Pejić.

SNS neće riskirati Beograd?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno istaknuo da opozicija nije tražila beogradske izbore, ali je poručio kako oni mogu biti organizirani „kada se dogovorimo", „Kažite kada želite izbore – prosinac, travanj ili svibanj", rekao je Vučić u svom stilu.

Opozicija s druge strane podsjeća da izbore u prijestolnici traži već mjesecima, ali da Vučić nema hrabrosti da ih raspiše. Opozicija inače želi razdvajanje beogradskih i drugih razina izbora, ali je odgovor Aleksandra Vučića da će oko ovog pitanja odlučiti vlasti.

„Nije realno da imamo beogradske izbore", primjećuje Dejan Bursać, „jer je to jedino političko bojno polje na kome je moguće da SNS izgubi. SNS nije stranka koja će se u to upustiti, posebno zato što i Aleksandar Šapić nije neki kandidat, i čak bi moglo biti nekih internih problema zbog toga unutar SNS.“

Vladimir Pejić smatra da izbori u Beogradu potajno ne odgovaraju ni opoziciji, kao ni vlastima. „Vlastima zato što je činjenica da je Beograd dio zemlje u kojem najslabije stoje, što ne znači da bi izgubili, ali svakako nisu najsigurniji.

„S druge strane, postoji mit da opozicija najbolje stoji u Beogradu, i u slučaju da izgubi izbore to bi bilo jako deprimirajuće i za opozicione stranke i njihove birače“, navodi Pejić.

„Prije mislim da će oporba insistirati na razdvajanju lokalnih i republičkih izbora, i procjenjujem da beogradske izbore nećemo imati ni na proljeće“, dodaje naš sugovornik.

Opozicija u više blokova

Predstavnici vlasti često govore da opozicija navodno želi izbore, ali da ih se u stvarnosti zapravo pribojavaju.

Raskol u opoziciji je nesumnjiv, ona je opterećena brojnim ideološkim, ali i sukobima na osobnoj razini. Najnoviji pokušaj zbijanja redova, i prisna suradnja koju su najavili stranka „Zajedno", Demokratska stranka, Srce i Rumunjska stranka također nije prošao bez trzavica.

Potpredsjednik stranke „Zajedno“ Aleksandar Jovanović Ćuta tvrdi da o tome nije obaviješten dio stranke, niti su sudjelovali u donošenju takve odluke.

Vladimir Pejić smatra da bi se opozicija svakako trebala ujediniti u više blokova, i da je nerealno da to bude jedan blok.

„Proeuropska opozicija i desnica bi svakako trebali formirati dva bloka, i možda neki treći koji bi bio između. Ali, tu je sada problem kako objediniti ponovo stranke koje su se nedavno razišle. U svakom slučaju opoziciju to košta boljeg rezultata na izborima“, naglašava Pejić.

„Imam dojam da opoziciji strateški nije jasno kuda su krenuli, niti u kom formatu idu na izbore“, napominje Dejan Bursać i dodaje: „Ponovo imamo priče o jedinstvu opozicije, ali nije dobro ako dvije godine njegujete neslogu i raskol, a onda se pokušate okupiti dva mjeseca pred izbore i kažete: 'Nema veze, sad glasajte za nas'."

„Nisam siguran ni koliko će uspjeha imati najave oštrijih protesta na jesen. Mislim da se čak i dio sudionika protesta pomalo razočarao, jer niti jedan zahtjev nije ispunjen“, zaključuje Bursać.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu