Srbija smanjuje energetsku ovisnost o Rusiji?

Srbijanski predsjednik vlade Aleksandar Vučić je nakon povratka iz SAD-a izjavio da će građani Srbije vrlo brzo vidjeti ekonomsku i političku korist od njegovog posjeta i najavio nove američke investicije. Posjet Aleksandra Vučića došao je nakon čitavog niza spekulacija u srpskoj javnosti o tome da je premijer definitivno odlučio da se okrene Americi i da će to u svakom slučaju značiti otklon od Rusije i ruskog utjecaja. Kao ključni dokaz takve orijentacije uzima se Vučićeva izjava o energetskoj diversifikaciji Srbije, što je za mnoge predstavljalo jasan znak da se Vučić potpuno okreće Zapadu i da na taj način pokušava smanjiti ovisnost o Rusiji, inače i dalje najvažnijem energetskom partneru Srbije.

Ako je suditi po prvim komentarima i analizama, ekonomija i ekonomske reforme bile su u središtu pozornosti američke i srpske strane. Međutim, ima i onih koji smatraju da je riječ o susretu dva nejednaka partnera i da je stoga premijer Vučić zapravo išao u SAD kako bi tamo samo ponovo slušao zahtjeve američke strane da Srbija, između ostalog, riješi slučajeve ubojstva braće Bytyqi (američki državljani podrijetlom s Kosova, ubijeni 1999. na istoku Srbije) i paljenja američke ambasade u Beogradu 2008. godine.

Srbija dobila američku podršku

„Ako promatramo neke realne domete ovog posjeta, onda svakako ne možemo reći da je to bio neki povijesni posjet ili tome slično“, ocjenjuje za DW Boško Jakšić, novinar i vanjskopolitički komentator lista Politika. „U nekim realnim okvirima odnosa dviju zemalja može se ipak reći da je taj posjet bio uspješan. Premijer se za njega dobro pripremio, imao je svoje adute s kojima je krenuo, a to se prije svega odnosi na takozvani zaokret u plinskoj politici Srbije, što je drugim riječima spremnost da se razbije ruski monopol na srpskom tržištu. Jer, izjava o plinskoj diversifikaciji je daleko više politička izjava nego neka izjava koja bi se ticala tržišta energenata. Od Amerike je dobio ono zbog čega je i išao, a to je podrška Amerike europskim integracijama Srbije“, smatra Boško Jakšić.

„Posjet jest bio uspješan“, ocjenjuje Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije, „ali ćemo morati pričekati da vidimo koliko će se ostvariti obećanja koja su pružila i američka i srpska strana. Mislim da je ovog puta fokus ipak bio na ekonomskim reformama i da se od srpskog premijera tražilo da se nešto više učini na reformama kako Srbija ne bi postala one man show“, kaže Jelena Milić. „Čini mi se da američka strana sada očekuje od Vučića da pokaže kako se okrenuo vladavini prava, funkcioniranju institucija i borbi protiv korupcije. Jer, kada te tri stvari postavite na mjesto u jednoj europskoj državi, potpuno je svejedno hoćete li vi postati Island, Austrija, Norveška ili Švedska. Zato mislim da se sada inzistiralo na tome da investicijska klima bude normativno, a ne arbitrarno uređena, uključujući tu i jasne propise i odgovore za privredne sporove i slične stvari“, napominje Jelena Milić.

A sada težak put u Moskvu

„Mislim da nakon svega što se dogodilo premijera Vučića čeka daleko ozbiljniji izazov prilikom najavljenog posjeta Moskvi“, ističe Boško Jakšić. „Prema mojim očekivanjima, Moskva će pokazati daleko manje razumijevanja i tolerancije za tu promjenu plinske politike, a Rusija želi očuvati svoj monopol u tom pogledu. U posljednjih nekoliko mjeseci pokazuju da su sve više prisutni na zapadnom Balkanu, da tu vrše sve veći pritisak i tu će tek pravi izazov biti tako da bi Vučićev posjet Americi mogao zvučati gotovo turistički na ono što ja očekujem da će biti razgovori u Moskvi“, kaže Jakšić.

„Ako Srbija očekuje da se preko Amerike izvrši pritisak na Europsku uniju kako bi ubrzala proces europskih integracija, mislim da je to nerealno“, smatra Jakšić. „Ali također, Srbija nije jedina koja želi da se taj proces ubrza, jer koliko vidimo imamo pad euroentuzijazma u okruženju i Amerika bi mogla istim argumentima ukazati Europi da je vrijeme da se uradi nešto više od onoga što je do sada urađeno na tom polju.“ Jelena Milić navodi da nije slučajno što je EU okrenuo redoslijed i na prvo mjesto stavio vladavinu prava, a to znači poglavlja 23 i 24. „Kada je riječ o energetskoj diversifikaciji Srbije mislim da ona također znači poštovanje europskog zakonodavstva, i mislim da je i to bila jedna od poruka američke strane premijeru Vučiću“, kaže Jelena Milić.

Jasna okrenutost SAD-u?

„Premijer je obećao da će se riješiti neke sporne stvari u međusobnim odnosima“, napominje Jakšić, „ali bitno je istaći da je popis tih primjedaba znatno skraćen. Moguće je s druge strane reći da možda okrenutost premijera Vučića Americi nikada nije bila sporna, ali isto tako ona nikada nije bila ovako određena i jasno definirana“, zaključuje Jakšić.