Srbija odbila rješenje za Kosovo - što sad?
9. travnja 2013Vlada Srbije jednoglasno je odbila ponuđeno rješenje za Kosovo i predložila hitan nastavak dijaloga s Prištinom uz posredovanje Europske unije. “Vlada Srbije ne može prihvatiti predložena načela koja su usmeno predočena pregovaračkom timu Beograda, jer ne jamče punu sigurnost, opstanak i zaštitu ljudskih prava Srba na Kosovu. Takav dogovor nije provediv i ne bi doveo do konačnog i održivog rješenja”, priopćila je Vlade Srbije.
Gospodarske i druge posljedice...
Srbija će pokušati pronaći rješenje za odbijanje sporazuma s Prištinom u formulaciji da je spremna za nastavak dijaloga, ali da želi dodatnu zaštitu za Srbe na sjeveru Kosova, prije svega u području policije i pravosuđa, kaže za DW bivši veleposlanik Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević. Ključni problem je ipak kako će to biti protumačeno na Zapadu, točnije u Washingtonu, Bruxellesu i Berlinu, ocjenjuje Pribićević:
„To će naravno biti protumačeno kao odbijanje sadašnjeg prijedloga, i bojim se da će to svakako imati posljedica po naš daljnji razvoj, tu prije svega mislim na gospodarske posljedice. U tom smislu je Aleksandar Vučić u pravu kad kaže da se ljudima mora objasniti što će se dalje gospodrski događati. Jer, očigledno je da Srbija ne može sama financirati sve svoje obaveze, a tu prilično ovisimo o bogatim zapadnim zemljama“.
Srbija traži daljnje ustupke?
Europi sigurno ne odgovara da Srbija ostane izvan europskih integracija, ali pitanje je što će se sada događati s vanjskopolitičkom orijentacijom Srbije nakon ovakvog razvoja situacije, ističe Pribićević: „Pretpostavljam da Zapad neće više biti raspoložen ni to malo novaca što daje da daje i ubuduće, a onda je pitanje kako će se dalje Srbija orijentirai i u kom smjeru, i što će se na tom planu događati. To je sve u ovom trenutku otvoreno, jer sigurno je da će Zapad naći načina da izrazi svoje nezadovoljstvo ovakvim stajalištem Srbije“.
Na nekin način ovo je pokušaj Srbije da se dobije još nešto kako bi mogla pristati na dogovor s Prištinom, ocenjuje za DW direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović. „Mislim da postoji želja u srpskoj Vladi da još nešto dodatno ispregovaraju s EU-om, i da naprave sebi bar neku odstupnicu prije svega kod ljudi koji ih podržavaju. A oni kao što znamo nisu baš jako spremni na kompromise u vezi s Kosovom“.
Nova Republika Srpska na Balkanu - nezamisliva
Dragan Popović smatra da su srpske vlasti same sebe dovele u tešku situaciju, jer su se umjesto nekim praktičnim pitanjima bavile teritorijalnim autonomijama i ovlaštenjima nekog novog entiteta na Kosovu. Srpske vlasti su se u toj situaciji odlučile za lošije od lošeg rešenja: „Mi smo naravno počeli od toga što se ne može dobiti. Znači, nova Republika Srpska na Balkanu, jednostavno je bilo nezamislivo da bilo tko u svijetu prihvati takav scenarij. Znači, kad smo već dovedeni u ovu situaciju, moje je mišljenje da smo morali potpisati. Bolje čak i ovakav sporazum nego nemati nikakav sporazum i nastaviti ovu agoniju u kojoj se nalaze i Srbija i Kosovo i čitav Balkan“.
Vlada službeno jednoglasna
Europske integracije Srbije će svakako doživjeti zastoj, bar do sredine sljedeće godine. To će dovesti do odlaganja početka pregovora s EU-om, kaže Popović: „Ako je Srbiji nešto potrebno u ovom trenutku, to su ti pregovori. Jer kroz pregovore mi možemo iskoristiti nazočnost EU-a i da srpskim vlastima jednostavno nametnemo nekakva pravila. Ovako očekivati da same srpske vlasti uvedu red u zemlju i vladavinu prava, mislim da je to prilično iluzorna nada. Tako da smo ovim produžili svoju agoniju na bar još dvije godine“.
Očekivalo se da bi odbijanje ponuđenog rješenja moglo izazvati sukobe unutar vlade, jer su pojedini koalicijski partneri više naginjali prihvaćanju sporazuma. Vlada je ipak službeno jednoglasno odbila sporazum. Ognjen Pribićević kaže da je to jedinstvo očekivano. „Sve prilično već boli glava od čitave situacije, i niko ne želi preuzeti preveliku odgovornost u ovoj situaciji na sebe“, ocenjuje Pribićević.
Reakcije iz Unije
Visoka predstavnica EU-a Cathrin Asthon u svom priopćenju naglasila je da "nije na Europskoj uniji da nameće sporazum" koji bi, kako kaže „trebao biti postignut u dogovoru dviju strana“.
Ona je ponovila da vjeruje da su elementi za dogovor o sjeveru Kosova „na stolu“: "Posljednjih šest mjeseci sam se sastala s premijerom Dačićem i premijerom Thacijem osam puta, na sastancima koji su ponekad trajali više od trinaest sati. Na početku smo utvrdilli jasan vremenski okvir, tako da se dijalog usredotoči i ima na umu želju Europskog vijeća da Srbija i Kosovo ostvare napredak do ljeta", naglasila je visoka predstavnica EU-a odavši priznanje dvojici premijera i njihovim timovima na teškom poslu.
„Utorak 9. travnja nije dan „D“ kada sporazum o sjeveru Kosova mora biti potpisan“, smatra izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin. On kaže da se sva otvorena pitanja između Beograda i Prištine moraju riješiti „kad tad“ i to dijalogom.
„Kada je riječ o rješenju za sjever Kosova pitanje je „kada“, a ne „hoće li do njega doći“, izjavio je Kacin i dodao: „Smatram da srpski i kosovski čelnici moraju uvažiti političku realnost ovog trenutka i iskoristiti prilike koje se otvaraju na putu ka EU. Dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom visoke predstavnice Cathrin Ashton se nije odvijao u političkom vakuumu, već u kontekstu europskih integracija i teške ekonomske krize koje potresaju i Srbiju i Kosovo.
Zato je od presudne važnosti da se dogovor postigne u najkraćem mogućem roku kako bi Vijeće ministara vanjskih poslova moglo uzeti u obzir napredak i preporučiti otvaranje pregovora o članstvu u EU-u sa Srbijom. Isto tako, Europski parlament usvaja rezoluciju o napretku Srbije u europskim integracijama sljedećih dana. Vrijeme brzo ističe“, upozorio je Jelko Kacin.