Srbija "nije oduševljena" izvješćem Europske komisije

Vlada Srbije ima malo razloga za ohrabrenje nakon najnovijeg izvješća Europske komisije. To je jedinstveno mišljenje srpskih političkih analitičara. Tako Vladimir Todorić, direktor Centra za novu politiku ocjenjuje za Deutsche Welle kako je prije svega potrebno pravilno prenijeti javnosti što se zapravo nalazi u tim dokumentima, i koje su njihove točne poruke. Pritom je najnegativnije odjeknula tema Kosova.

Obeshrabrenje za Srbijansku vladu

„Ono što je glavni uvjet, zbog kojeg će javnost sigurno biti negativno nastrojena prema novim porukama iz Bruxellesa je to što se od Srbije zahtjeva poštovanje teritorijalnog integriteta Kosova, i rješavanje 'problema na sjeveru Kosova'. To u praksi znači da sigurnosne strukture Srbije, i lokalna samouprava koju Srbija organizira, ne mogu više biti prihvatljive ukoliko Srbija želi započeti pregovore s Europskom Unijom. Ostaje samo da vidimo kako će Vlada Srbije reagirati na ovako definiranu normalizaciju odnosa s Kosovom, ali je sigurno da će biti prisiljena izjasniti se po tom pitanju. Ono što zabrinjava je što u samom izvješću nigdje nema eksplicitnog spominjanja nastavka dijaloga između Srbije i Kosova, to jest podizanja dijaloga na političku razinu, tako da zapravo ne možemo reći da li će tog političkog dijaloga uopće biti, ili ćemo imati samo ispunjavanje uvjeta koji su zadati Srbiji kao put ka normalizaciji“, smatra Todorić.

Zahtjev za priznanjem teritorijalne cjelovitosti Kosova je naravno za Srbiju i ovu vladu u potpunosti neprihvatljiv, smatra i politički analitičar Ognjen Pribićević: „Ovako kako je to sad postavljeno, mislim da sve to ozbiljno ugrožava i dovodi u pitanje put Srbije ka europskim integracijama. Jer to je zahtjev koji ova vlada svakako ne može prihvatiti. Kako će u tom smislu stvari dalje izgledati, vrlo je teško predvidjeti i prognozirati“.

Lakši i teži uvjeti

Vladimir Pavlović, koordinator Centra za europske integracije Beogradske otvorene škole, kaže da će neke zahtjeve i primjedbe EU-a biti relativno lako ispuniti, dok će za neke to ići daleko teže: „Dakle, biće teško pristupiti održivom dijalogu Beograda i Prištine. Jer, čini mi se da se vrlo razlikuju pogledi na dijalog i njegovu održivost iz perspektive Beograda i Bruxellesa. Isto tako će biti vrlo teško brzo i efikasno provesti korjenite gospodarske reforme. Ono što se može uraditi relativno brzo i lako jest pristupiti stvaranju uvjeta za poštivanje prava manjinskih grupa, poput recimo prava LGBT populacije. To je nešto za što je potrebna samo politička volja. Isto tako se nekim konkretnim i odlučnim potezima može napraviti veliki napredak u reformi pravosuđa“.

Nema prečaca ka EU

No Vladimir Todorić primjećuje kako Srbija neće imati mnogo koristi ako zahtjeve Europske Unije bude dijelila na lake i teške: „Nema prečaca. Znači, nema kraćeg puta u smislu: hajde da mi uradimo ove druge stvari, a onda valjda Kosovo neće biti toliko važno. Mislim da na taj način možemo samo potrošiti dragocjeno vrijeme. Moramo se postaviti prema ovim uvjetima koji su rečeni. Ne smijemo obećavati ono što ne možemo ispuniti, jer ćemo time doći u problem vlastitog kredibiliteta. A pitanje je kako se onda postaviti prema EU-u ukoliko ne možemo ispuniti zadate uvjete. To je zaista teško pitanje i ja nikome ne bih poželio da se trenutno nalazi u foteljama onih koji sjede u Vladi i Predsjedništvu Srbije, jer EU praktično od njih traži poduzimanje koraka kojeg još niti jedan srpski političar u povijesti nije napravio“.

Vladimir Pavlović smatra da činjenica da ni ostale zemlje u regiji nisu baš najbolje prošle u najnovijem izvješću Europske komisije, ne bi trebala tješiti Srbiju jer pred nju stavlja dodatne zadatke. „Za Srbiju to može samo biti dodatno crveno svjetlo, da ona mora pored unutarnjih reformi preuzeti i vodeću ulogu u regionalnoj suradnji i da se nametne kao netko tko je regionalni vođa u pomirenju, reformama, u promoviranju ove regije kao potencijalne gospodarske, političke i društvene regije stabilnosti i prosperiteta, koji samo kao takav može postati dio Europske Unije“.