Tko je Jens Plötner, sporni kancelarov savjetnik?

„Putinov čovjek u Berlinu?" Tako su mnogi njemački, ali i strani mediji nedavno pisali o Jensu Plötneru, savjetniku za vanjsku i sigurnosnu politiku njemačkog kancelara. To je čovjek kojeg Olaf Scholz sada šalje u misiju na Balkan.

U pismu, koje su njemački kancelar i francuski predsjednik Emmanuel Macron ovog vikenda uputili Beogradu i Prištini, između ostalog se navodi: „Nedavne napetosti su pokazale da su konstruktivni koraci naprijed hitno potrebni, kako na praktičnoj, tako i na političkoj razini. Zato smo zadužili naše savjetnike za vanjsku i sigurnosnu politiku Jensa Plötnera i Emmanuela Bonnea da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savjetnici, zajedno s Miroslavom Lajčakom, posjete Kosovo i Srbiju kako bi istražili mogućnosti za brzo pokretanje procesa."

„Arhitekt Steinmeierove pro-Putinove politike"

Savjetnici obično ne privlače pažnju i to je do 20. lipnja uglavnom vrijedilo i za Jensa Plötnera. Tog dana je on, naime, bio jedan od govornika u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu, gdje je trebao dati uvid u vanjsku politiku Olafa Scholza.

Takvim tradicionalnim razmjenama mišljenja prisustvuju obično članovi Društva, uglavnom bivši diplomati i vanjskopolitički stručnjaci. Ovo je međutim bilo javno i jedan od nazočnih, Noa Barkin, bio je užasnut Plötnerovim izjavama. Taj Amerikanac nekada je bio šef dopisništva Reutersa u Njemačkoj, a danas radi za američki istraživački institut Rhodium Group.

Što je užasnulo Barkina? Plötner je, odgovarajući na pitanje o ubrzanju pristupanja Ukrajine Europskoj uniji, odgovorio da „samo zato što ste napadnuti ne znači automatski da ste bolji kada je u pitanju vladavina prava". To je „prilično neosjetljiv odgovor", napisao je na Twitteru Barkin još dok je Jens Plötner govorio.

I nije to bilo jedino što ga je zasmetalo. Problematična mu je bila i izjava da Kinu i Rusiju „ne treba trpati u isti koš", a vrhunac je, prema Barkinu, bilo kada je savjetnik kancelara „kritizirao medije zato što se fokusiraju na broj tenkova koje Njemačka šalje Ukrajini, umjesto da razmišljaju o budućim odnosima s Rusijom".

Bio je to uvod u pravi val gnjeva na društvenim mrežama i u medijima. Lider oporbenih demokršćana (CDU) Friedrich Merz ocijenio je na Twitteru da su to izjave „koje dovode u sumnju odlučnost njemačke vlade". Predsjednica parlamentarnog Odbora za obranu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) optužila je Plötnera za „način razmišljanja" koji „nas je posljednjih desetljeća i doveo u ovu užasnu situaciju".

Ekonomist Jens Schnellenbach je na Twitteru čak ocijenio da je Jens Plötner „Putinov čovjek u kancelarskom uredu".

U kabinetima Joschke Fischera i Frank-Waltera Steinmeiera

Činjenica je, međutim, da je Rusija dosta kasno dospjela u profesionalni fokus Jensa Plötnera. Ovaj 54-godišnji pravnik i politolog je 1994. ušao u diplomaciju. Njegova prva postaja u inozemstvu bilo je njemačko veleposlanstvo u Tel Avivu, a nakon što se vratio iz Izraela, u Ministarstvu vanjskih poslova bio je zadužen za Bliski istok, ali i za Ujedinjene narode.

U široj njemačkoj javnosti za njega se prvi put čulo za vrijeme mandata ministra vanjskih poslova iz stranke Zeleni Joschke Fischera, kada je Jens Plötner bio zamjenik glasnogovornika Ministarstva. U to vrijeme su mu prioriteti bili Bliski istok, kao i daljnji razvoj Europske unije.

Opisivali su ga kao pametnog, ambicioznog i vrijednog. S tim kvalitetama je napravio karijeru uzdigavši se 2008. do glavnog glasnogovornika Ministarstva za mandata sadašnjeg predsjednika države Frank-Waltera Steinmeiera (SPD).

To je i vrijeme kada se Plötner povremeno oglašavao i o događajima na Balkanu. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost, a Beograd ubrzo od Opće skupštine UN-a zatražio da Međunarodni sud pravde o tome da savjetodavno mišljenje. U izjavi za DW uoči te odluke Jens Plötner je ovako prenio stav vlade u Berlinu: „Mi smo priznali neovisnost Kosova i dosta drugih zemalja je to učinilo. I, ako smo mi to učinili, onda možete biti sigurni da smo mi uvjereni da je to u skladu s međunarodnim pravom."

Nakon toga je Plötner obavljao dužnost veleposlanika u Šri Lanki, pa zatim u Tunisu, da bi se 2014. vratio u Steinmeierov ured upravo u trenutku kada se tamo formulirala doktrina prema Rusiji. Plötnerov utjecaj tu, međutim, nije bio odlučujući.

Iskustva s Balkana

Kada je 2017. Steinmeier izabran za predsjednika Njemačke, Plötner je otišao na dužnost veleposlanika u Grčkoj, a u prosincu 2021. ga je novi njemački kancelar Olaf Scholz doveo u svoj ured na mjesto glavnog savjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. U njegovo ime Plötner je u siječnju, uoči rata u Ukrajini, i upravo s francuskim izaslanikom Emmanuelom Bonneom, sudjelovao u pregovorima diplomatskih predstavnika Ukrajine i Rusije.

Iskustvo iz Atene Plötneru je dobrodošlo u lipnju ove godine, kada je Scholz bio na mini-turneji po regiji, između ostalog i u Prištini i Beogradu. Najavljujući taj posjet njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung je pisao: „Kancelar u svojoj delegaciji ima dobrog poznavatelja sukoba. Jens Plötner, Scholzov savjetnik za vanjsku politiku, dugi niz godina bio je njemački veleposlanik u Ateni i izbliza je bio svjedok grčko-makedonskog spora. On, dakle, zna da se i takvi sukobi mogu riješiti. Naravno, to se ne može postići vanjskim pritiskom. Do prijeloma u sukobu između Makedonije i Grčke, koji je trajao skoro tri desetljeća, došlo je tek kada su vlade obiju država htjele odbaciti nacionalističku prtljagu iz prošlosti."

Hladan analitičar

Novom kancelaru bio je potreban iskusan i ugledan diplomat. Jens Plötner, navodno, nije bio prvi izbor za mjesto savjetnika kancelara. Priča se da su u kabinetu najprije inzistirali da na to mjesto dođe žena – ali ju nisu našli. Tako je Scholz s Plötnerom dobio nekog tko je, kao i on, više hladan analitičar, nego čovjek emocija.

„Jens Plötner nikada nije bio ideolog", opisao ga je nedavno za njemačke medije jedan njegov neimenovani kolega iz Ministarstva vanjskih poslova. Plötner, dodao je, ne misli da je njegov posao proturječiti svojim šefovima, već́ da ih treba ohrabrivati u njihovim uvjerenjima i pružati im najbolju moguću podršku u provedbi njihove politike.

I još jednu karakteristiku dijele kancelar i njegov savjetnik: što je pritisak jači, manje su spremni odstupiti od svoje pozicije. To se vidjelo i po tome što Jens Plötner, nakon svih tih reakcija na njegove izjave u Berlinu 20. lipnja, nije snosio nikakve posljedice. Što više, sada je dobio novi zadatak – da se direktno uključi u dijalog Beograda i Prištine.

idj (t-online/dpa/faz/dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu