Spomenik žrtvama crnogorske sramote?
1. lipnja 2011U tekstu inicijative za podizanjem spomen-obilježja se navodi kako je neosporna činjenica da je u Crnoj Gori u proljeće 1992. godine izvršen zločin deportacije u kojem je stradalo najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz BiH. Uz zaključak da crnogorsko pravosuđe tek treba utvrditi individualnu kaznenu odgovornost za taj zločin, jedan od pokretača inicijative, aktivist za zaštitu ljudskih prava Aleksandar Zeković kaže da bi se spomen-obilježje trebalo postaviti pred policijskom postajom u Herceg-Novom, jer je to, kako tvrdi, snažna poruka „svim pripadnicima policijske organizacije da odbiju izvršavati ona naređenja koja su u vezi s ratnim zločinima i koja doprinose ozbiljnim kršenjima ljudskih prava“.
U Herceg-Novom se početkom devedesetih nalazio sabirni centar iz kojeg su uhićeni izbjeglice izručivani natrag u BiH u ruke snaga Radovana Karadžića, a kasnije uglavnom ubijeni u zatvoru u Foči. Vlada u Podgorici je prtiopćila da će podržati ovu inicijativu.
Zbog razmjene ili vojne obveze
Međutim, pozivajući se na dokumente Vrhovnog vijeća obrane tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) neovisni podgorički tjednik „Monitor“ je objavio da je vlada premijera Mila Đukanovića i početkom 1994. godine vlastima u Republici Srpskoj izručila izbjeglice iz BiH koji su utočište bili našli u Crnoj Gori. Naime, u toj zemlji su izvršene prisilne moblizacije Srba, građana BiH, koji su u Crnoj Gori imali status izbjeglica. Tako su Bošnjaci 1992. godine poslani u smrt na zahtjev Radovana Karadžića pod izgovorom „razmjene“, a izbjeglice Srbi zbog „vojne obveze“!
Crnogorski čelnici koji su svjedočili u istrazi o zločinu ovih deportacija iz 1992. godine kazali su da se radi o „državnoj, a ne o pojedinačnoj pogrešci“. Viši sud u Podgorici nedavno je oslobodio devetoricu bivših visokih dužnosnika crnogorske policije koji su bili optuženi za taj zločin. Crnogorsko tužiteljstvo najavilo je da će uložiti žalbu na tu presudu.
Poslanik u crnogorskom Parlamentu oporbenog „Pokreta za promjene“ Koča Pavlović je za DW kazao da je sada definitivno jasno da su za taj zločin krivi tadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Momir Bulatović i Milo Đukanović. „Potpuno je nesporna njihova odgovornost i krivica i nadam se da ćemo brzo dočekati da se provede jedan pošten i pravedan sudski postupak u kojem će se konstatirati njihova krivica za neto što se događalo deportiranim Bošnjacima“, rekao je Pavlović.
Autor: Mustafa Canka, Ulcinj
Odg. ur.: Snježana Kobešćak