SPD, predizborna kampanja i rat u Ukrajini

Istok Njemačke je pred pokrajinskim izborima. Skoro svaki drugi građanin kritizira vojnu pomoć Ukrajini. Za Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) je to kamen spoticanja u predizbornoj kampanji, iako vanjska politika u pokrajinskim parlamentima ne igra nikakvu ulogu.

„Ne želim da moj novac ide u Ukrajinu", kaže jedan čovjek ljutito. U trapericama i bijeloj majici stoji na trgu u Dresdenu, glavnom gradu Saske. „Želim da moj novac ostane ovdje i ide u naše škole", dodaje dok podiže veliki transparent na kojem piše: „Tko glasa za Zelene, SPD, FDP ili CDU/CSU, glasa za rat i fašizam!" Riječi 'rat' i 'fašizam' su podvučene.

Počela je predizborna kampanja. U tri istočnonjemačke pokrajine, uključujući i Sasku, u rujnu će se birati novi pokrajinski parlamenti. Za početak predizborne kampanje saski SPD je u Dresdenu postavio veliku pozornicu. Ispred nje su postavljeni redovi sjedala; okolo su zaštitne ograde. Tu nastupaju kandidati saskog SPD-a, a najavljen je i dolazak kancelara Olafa Scholza iz Berlina.

Olaf Scholz: ne skrećimo s puta

Interes za sjedeća mjesta je skroman - većina gledatelja radije stoji izvan ograde. To je simbolična slika za stanje SPD-a u Saskoj. Njihova startna pozicija na izborima je loša. Otkako su u Saskoj 1990. održani prvi pokrajinski izbori nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, socijaldemokrati su se tamo uvijek teško boriti za mandate. A sada stranka u anketama jedva dostiže između pet i sedam posto i mora strahovati da u rujnu možda neće prijeći ni izborni prag od pet posto.

Kancelar zna što znači biti u zaostatku za drugima. Od saveznih izbora 2021. naovamo SPD je na saveznoj razini pao za više od deset posto i trenutno u anketama dobiva samo polovicu podrške koju ima CDU/CSU, najveća oporbena snaga u Bundestagu.

Glasan prosvjed desnih ekstremista

U Dresdenu ga dočekuju glasni prosvjedi. Na oko 100 metara od pozornice okupile su se pristaše saske Alternative za Njemačku (AfD) i stranke Slobodni Sasi s bubnjevima i zviždaljkama. Dovikuju Scholzu: „Odlazi" i „Ratni huškač". Služba za zaštitu ustavnog poretka je klasificirala te dvije stranke kao ekstremnu desnicu. AfD u anketama ima podršku od oko 30 posto – kao i CDU.

Rat u Ukrajini je, pored migracija, tema kojom desničari uspijevaju pridobiti podršku na istoku Njemačke. U tamošnjim ispitivanjima javnog mnijenja znatno više ljudi nego na zapadu zemlje odbacuje politiku njemačke vlade prema Ukrajini. Skoro svaki drugi je protiv isporuke oružja, a na sankcije uvedene Rusiji često se kritički gleda.

Vanjska politika se vodi u Berlinu, ne u Dresdenu

Pokrajinske vlade i parlamenti uopće nisu ovlašteni voditi vanjsku politiku. To je stvar savezne vlade i Bundestaga u Berlinu. „Radi se o pokrajinskim izborima, o tome što mi ovdje u Saskoj želimo učiniti", kaže Petra Köpping iz saskog SPD-a na pozornici u Dresdenu i nabraja teme kao što su zdravstvo, njega nemoćnih i starijih, obrazovanje i plaće.

Ali već na europskim izborima početkom lipnja rat u Ukrajini imao je važnu ulogu. Ta tema je stalno bila prisutna na izbornim štandovima. Na tim izborima se pokazalo da su mnogi birači kaznili SPD, Zelene i FDP zbog nezadovoljstva politikom savezne vlade.

Pokrajinski izbori kao glasanje o saveznoj koaliciji

No čak ni kancelar nije započeo svoj govor temama koje su važne za sasku pokrajinsku politiku, već - ratom u Ukrajini. Govorio je o „kršenju europskog mirovnog poretka", kritizirao „imperijalističke snove" ruskog predsjednika Vladimira Putina koji, kako kaže, prelistava povijesne knjige i gleda što je „neki car jednom imao". „Granice se ne smiju pomicati silom", naglasio je kancelar.

Putin, rekao je dalje Scholz, žrtvuje mnogo svojih sunarodnjaka. Skoro 400.000 muškaraca je do sada dalo svoje živote kako bi se teritorij Rusije „proširio za nekoliko četvornih metara". On ne smije uspjeti, rekao je kancelar, i dodao da „ćemo zato i dalje podržavati Ukrajinu."

Neće biti ispaljivanja njemačkih raketa na Rusiju

Ali Scholz također pokušava ublaži zabrinutost građana koji strahuju da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat. I ističe kako je NATO jasno stavio do znanja da rat u Ukrajini ne smije eskalirati u rat između Rusije i zapadnog obrambenog saveza.

Zato on, kako tvrdi, uvijek pažljivo odmjerava pomoć Ukrajini i ne ispunjava svaki zahtjev: „Sve te želje da svojim oružjem rušimo rakete i zrakoplove, da šaljemo vojnike tamo, to nije pravi put."

Borbeni kancelar se sada zalaže za mirovne pregovore

Njemačka će i dalje podržavati Ukrajinu u obrambenom ratu protiv Rusije, naglasio je Scholz. No dodao je da će se istovremeno nastojati postići mir tako što će se podržavati mirovne pregovore: „Bilo je mnogo razgovora, posljednji je bio u Švicarskoj, gdje su se okupile mnoge zemlje. I vrlo sam sretan što je ukrajinski predsjednik rekao da želi da Rusija bude prisutna na sljedećem sastanku. To je također ispravno."

Olaf Scholz je govorio oko 25 minuta. Nastojao je djelovati borbeno i samouvjereno. Pomoglo mu je i to što su bili postavljeni veliki zvučnici, tako da su ga gledatelji dobro čuli unatoč bubnjevima i zviždaljkama nezadovoljnih građana.

A prosvjednik s početka teksta, koji se protivi pomoći Ukrajini, poslije tog govora se okrenuo ženi koja je stajala do njega i ljutito rekao: „Neka traže dobrovoljne priloge za Ukrajinu, pa neka im tako šalju novac."

Ovaj tekst je u originalu objavljen na njemačkom jeziku