Najvažnije činjenice o SPD-u

Osnovana prije 150 godina, SPD je najstarija njemačka stranka, s poviješću na koju su mnogi njezini članovi ponosni.  No, nije jasno kakvu bi ulogu ta stranka mogla imati u budućnosti. Hoće li doći do formiranja takozvane velike koalicije s demokršćanima ili ne?

Što će biti odlučeno na kongresu SPD?

Kongres kao najviši organ SPD-a određuje temelje politike, donosi stranački program, bira upravu i odlučuje o statutu. Ove nedjelje na kongresu u Bonu neće biti odlučivano samo o tome hoće li biti nove velike koalicije s CDU-om i CSU-om ili ne. Odlučivat će se i o budućnosti predsjednika stranke Martina Schulza. Ako 600 delegata u Bonnu bude glasalo protiv početka koalicijskih pregovora, Schulzu vjerojatno neće preostati ništa drugo doli da podnese ostavku.

Kako su u prošlosti okončane velike kontroverze?

1992. su delegati nakon dvodnevne diskusije tijesnom većinom glasali za izmjene u zakonskim odredbama o azilu i sastavili dugu listu odredbi koje bi trebalo preraditi i prepraviti, a to je samo djelomično i učinjeno. Na kongresu 1997. je glavna tema bilo prisluškivanje u kućama i stanovima, koje je nakon višednevnih diskusija prihvaćeno – tijesnom većinom.

Promatrači vjeruju da bi i ovaj kongres – i pored otpora stranačkog podmladka i njezinog lijevog krila – mogao tako završiti, tj. da bi se mogla naći tijesna većina za veliku koaliciju koja će onda tražiti "poboljšanja". Problem je u tome što su demokršćani već najavili da na takva "poboljšanja" neće pristati.

Kako je SPD do sada vladao?

SPD je već vladao u različitim konstelacijama, a ukupno 20 godina su Njemačku vodili kancelari iz te stranke. Partner u velikoj koaliciji je prvi put postao 1966. kada je kancelar bio Kurt Georg Kiesinger (CDU), a 1969. je formirala koaliciju s liberalima (FDP), na čelu s kancelarom Willyjem Brandtom (SPD). Za vrijeme kancelarskog mandata Helmuta Schmidt (1974 – 1982.) socijaldemokrati su se našli pod pritiskom zbog lošije ekonomske situacije i kritika na račun atomske energije.

Nakon više desetljeća u oporbi, SPD se vratio na vlast na izborima 1998. kada je kancelar postao Gerhard Schröder, a koalicijski partner Zeleni. Od 2005.do 2009. je na vlasti bila druga velika koalicija sa demokršćanima, a od 2013. do 2017. treća. Sada će na kongresu biti odlučeno hoće li doći i do četvrte.

Tko je (još) u vladi?

SPD "drži" šest ministarstava: Sigmar Gabriel je ministar vanjskih poslova i vicekancelar, Brigitte Zypries je ministrica gospodarstva i energije, Heiko Maas pravosuđa i zaštite potrošača, Katarina Barley je v.d. ministrice za rad i socijalnu skrb i ministrica za obitelj, seniore, žene i mlade. A ministarstvo graditeljstva i za zaštitu okoline vodi Barbara Hendricks.

Svi ministri vlade su vršitelji dužnosti dok se ne formira nova vlada. Od nastanka Savezne Republike Njemačke, na položaju ministara je bilo 90 političara SPD-a.

Što misli članstvo?

Ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je tažio da se umjesto da se održi kongres jednostavno glasa o velikoj koaliciji. Kao i druge stranke, i SPD je tijekom proteklih desetljeća izgubio puno članova. Krajem 2016. ih je bilo 433.000, dok je sredinom 1990-ih godina SPD imao čak 831.000 članova. I pored toga što se "prepolovio", on još uvijek ima više članova od CDU-a. Kada je početkom siječnja 2017. na čelo stranke došao Martin Schulz, stranka je zabilježila priljev novih članova i oko izbora za Bundestag ih je bilo 446.000.

"Efekt Martina Šulca" je , međutim, splasnuo, a i ishod predstojećeg kongresa bi mogao smanjiti broj članova stranke. Prema navodima instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest dimapa, oko 60 posto sljedbenika SPD-a odbacuje veliku koaliciju.