Spasitelji eura odlažu odluke

Eurozona neće dopustiti da Grčka doživi bankrot. Barem za sada. Razgovori njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i grčkog premijera Antonisa Samarasa su samo početak jednog za publiku zamornog niza oštrih pregovaračkih rundi. Taj novi čin grčke drame trajat će najmanje do sredine rujna. Jer tek sredinom rujna njemački Ustavni sud donosi odluku može li stalni Fond za spas eura ESM funkcionirati kao što je i planirano. ESM je odlučujući stup Europljana u cijelom konceptu spašavanja eura. Bez njega bi se cijeli koncept morao nanovo izraditi. ESM je potreban kako bi se izbjegao efekt prelaska grčke dužničke krize na Španjolsku, Italiju, pa i Francusku. To je razlog što se o Grčkoj neće odlučivati danas ili sutra, već tek u rujnu. Nije slučajnost ni da će Trojka svoje odlučujuće izvješće dovršiti i predstaviti tek u tom mjesecu. Posljedice mogućeg grčkog državnog bankrota i možda potrebnog izlaska iz eurozone teško je predvidjeti, čak i u slučaju intervencije Fonda za spas eura i Europske središnje banke. Samo iz tog razloga se neće dopustiti da Grčka bankrotira. Još ne.

Novi početak preko oprosta dugova

Dugoročno grčka drama međutim ne može ovako dalje, slažu se ekonomisti. Gospodarska snaga Grčke i dalje slabi. Nemoguće je izaći iz lavine dugova samo tako što se štedi. Stoga EU i MMF u dogledno vrijeme neće moći zaobići oprost dugova Grčkoj, kako bi joj se omogućio novi početak. Taj oprost dugova bi i njemačke porezne obveznike stajao milijarde eura, ali bi još uvijek bio jeftiniji nego daljnje odugovlačenje bankrota. Obećanje grčkog premijera kako osobno jamči da će Grčka vratiti kredite, može se najprije ocijeniti kao propagandna patka. Dosad Samaras nije bio u stanju ni predstaviti paket štednje od 11,5 milijardi eura, koji je obećan već u ožujku i trebao je biti predstavljen u lipnju. Vlada u Ateni je izložena velikom unutarnjopolitičkom pritisku. Oporba se već priprema na masovne prosvjede.

Treći paket pomoći Grčkoj Berlin odlučno odbacuje. Međutim, financijsko-političkim trikovima, produženjima roka otplate za postojeće kredite, sniženjima kamata i neizravnom pomoći preko Europske središnje banke bi se odgoda mogla tako predstaviti da se publici (u ovom slučaju europskim poreznim obveznicima i političkim protivnicima) vremensko rastezanje spašavanja Grčke učini veoma plauzibilno. I krizom pogođenoj Španjolskoj je EU na proljeće dao više vremena za postizanje proračunskih ciljeva.

Grčka nije izoliran problem

Tu i leži pravi problem dužničke krize: sve je povezano. Ukoliko se Grcima sada iziđe u susret, onda će Italija, Španjolska, Portugal i Irska također tražiti više "prostora za predah". U tom slučaju bi upitna bila i sama vjerodostojnost strogog štednog i euro-spasilačkog režima eurozone. Povjerenje financijskih tržišta u eurozonu bi se moglo još više poljuljati, što bi za posljedicu moglo imati povećanje kamata za državne obveznice iz Španjolske ili Italije.

Stoga je potrebno da Europska središnja banka (ESB) uvjerljivo objasni kako namjerava pomoći kriznim državama eurozone. Šef ESB-a Mario Draghi je najavio veliki korak, ali ga dosad nije napravio. I u razmatranjima ESB-a središnju ulogu igra trajni Fond za spas eura ESM. Sredstvima tog fonda bi se pomoću ESB-a trebale kupovati obveznice kriznih država. Ali, kao što je već rečeno, tek sredinom rujna Ustavni sud u Njemačkoj odlučuje o ESM-u. Do tada se neće moći ništa značajno pokrenuti.