Solidarnost s Rusijom izolira Kinu, ali Xi stoji uz Putina

Bez obzira na strahote ukrajinskog rata, Kina u potpunosti stoji iza Rusije, čak i ako se na međunarodnom planu pozicionira po strani. „Bez obzira koliko izdajnička bila međunarodna oluja, Kina i Rusija će zadržati svoju stratešku odlučnost i unaprijediti sveobuhvatno kooperativno partnerstvo u novoj eri." Tako je ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi u ponedjeljak (7.8.) prokomentirao međunarodne sankcije protiv Rusije. „Prijateljstvo između dva naroda je čvrsto.“

Ministar je iskoristio konferenciju za novinare tijekom sjednice Narodnog kongresa u Pekingu da uvjeri Rusiju da i dalje može računati na Kinu. Njihov odnos je „jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu", a ta suradnja doprinosi „miru i stabilnosti", rekao je Wang Yi, kao da ruski agresorski rat u Ukrajini i ne postoji.

Jedna od najvećih grešaka Xija Jinpinga?

Neki promatrači koji su se nadali da će se Kina nekako distancirati od Putina, možda su bili razočarani. Nadaleko hvaljeni Wang Yi pred novinarima je potvrdio „bezgranično“ prijateljstvo koje su šef kineske države i vođa partije Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili na sastanku u Pekingu 4. veljače.

Pod pritiskom SAD-a i Zapada, i sama Kini teži tom savezu, čak i ako su troškovi zbog invazije neočekivano porasli. „Xi Jinping je napravio vjerojatno jednu od najvećih vanjskopolitičkih grešaka tijekom svoja dva mandata time što se, uoči ruske invazije, pridružio Putinu“, ocjenjuje stručnjak za Kinu Jude Blanchette iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies, CSIS).

Peking je u dilemi: ako Xi Jinping nije vidio da se sprema invazija, to ne govori dobro o njegovoj vanjskopolitičkoj vještini. A ako je sumnjao, a pustio da se to dogodi ne poduzevši ništa, onda ni kineski predsjednik nije u sjajnoj poziciji. Neke indicije pokazuju da se radi o pogrešnoj procjeni, i to ne samo činjenica da je Peking suviše dugo oklijevao prije nego što je od svojih oko 6.000 sunarodnjaka u Ukrajini zatražio da napuste zemlju. Peking je do samog kraja odbacivao američka upozorenja o predstojećoj invaziji ocjenjujući da je to „huškanje na rat“.

Indo-pacifička verzija NATO-a?

Ozbiljnost sankcija, jedinstvo inače podijeljenih demokratskih zemalja i izuzetno visoki ekonomski troškovi za Rusiju, možda su iznenadili Peking? Za razliku od ekonomski prilično beznačajne Rusije, Kina, kao druga po veličini svjetska ekonomija, ovisi o otvorenom globalnom trgovinskom i financijskom sustavu. Zato su kineske banke među prvima primijenile sankcije, kako same ne bi postale meta.

U Vijeću sigurnosti UN-a Kina nije osudila invaziju, ali je bila suzdržana. Sjedinjene Države nadale su se promjeni kursa: „Svijet gleda koje zemlje se zalažu za načela slobode, samoodređenja i suvereniteta“, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken tijekom telefonskog razgovora s Wangom Yijem ovog vikenda.

„Kina stalno govori o nepovredivosti načela suvereniteta“, izjavio je Blinken kasnije na CNN-u. S Rusijom sada, međutim, postoji jedna stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a koja krši to načelo. „Zato očekujemo od Kine da se njezin glas čuje. Taj glas se računa.“

Ali kinesko vodstvo odbija promijeniti kurs. To koliko se Kina osjeća okruženom pokazuje i izjava američkog državnog tajnika koji ju je optužio da želi izgraditi obrambeni savez u azijskoj regiji: „Pravi cilj indo-pacifičke strategije jest stvaranje indo-pacifičke verzije NATO-a."

Kina kao posrednik?

Propale su očajničke nade Ukrajine, ali i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, da će Kina iskoristiti svoj utjecaj i na bilo koji način intervenirati. Wang Yi je obećao samo da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu“.

Mogućnost da Peking posreduje odbacuju i kineski stručnjaci: „Ako Zapad želi da Kina igra veću ulogu, prvo bi trebao prekinuti svoje zlonamjerne kampanje protiv Kine", izjavio je profesor Zhu Feng sa Sveučilišta Nanjing za novine „Global Times" bliske kineskoj partiji.

Sa Xijem Jinpingom koji tako nepokolebljivo stoji uz Putina, Kina se dalje izolira. „Kina je sama sebi pucala u nogu", kaže američki stručnjak za Kinu Blanchette, ukazujući da fronta protiv Kine raste i u Europi i u Sjedinjenim Državama.

„Rusi su uspeli postići to da će se u Europi naša politika prema Kini potpuno promijeniti", kaže predsjednik Gospodarske komore EU-a u Kini Jörg Wuttke. On računa sa snažnijom strategijom obuzdavanja od strane SAD-a, koju Nijemci i drugi Europljani neće moći izbjeći.

Wang Yi je dobro svjestan te opasnosti. Iz predostrožnosti podsjetio je Europljane da je obujam njihove trgovine s Kinom sada dostigao 800 milijardi američkih dolara godišnje: „Nadamo se da će Europa razviti neovisniju i objektivniju percepciju Kine.“ On se nada „pragmatičnoj politici“. Europljani bi trebali odbaciti „novi hladni rat", kaže on.

idj/dpa