Smjena Milorada Dodika među opcijama za rješenja krize u BiH

Odgovornost za najtežu političku krizu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dyatonskog sporazuma mnogi analitičari i zvaničnici međunarodne zajednice pripisuju predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Podug je spisak spornih odluka koje su donijeli Dodik i entitetske institucije koje on kontrolire preko svoje stranke (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata).

Pokrenuli su procese jednostranog preuzimanja nadležnosti od države BiH, zaprijetili povlačenjem srpskih kadrova iz jedinstvenih Oružanih snaga (OS) BiH i drugih državnih institucija, onemogućili provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a, blokirali međuentitetske linije i zaprijetili hapšenjem i deportacijom visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Šta (ne)može EUFOR?

Govoreći o mogućim scenarijima rješenja krize, vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost djelovanja EUFOR-a, ali upozorava i na probleme. Kaže da su dugotrajne prijetnje secesijom RS-a sada u fazi „konkretizacije" na terenu – Dodikove pristalice nedavno su blokirale međuentitetske linije. Sve je proteklo bez adekvatne reakcije EUFOR-a, koji je, kako tvrdi Ahatović, prema mandatu dužan „ukloniti“ ili „onemogućiti“ blokade između dva bh. entiteta. On podsjeća da se upravo na EUFOR i NATO, gledalo kao na subjekte koji bi mogli doprinijeti rješenju krize, ali da je njihovo pasivno držanje „uznemirilo mnoge" u BiH.

U javnosti se, napominje sagovornik DW-a, sve više strahuje od mogućih sukoba, jer oni koji bi trebali štititi Daytonski mirovni sporazum i nagledati njegovo provođenje „ne rade svoj posao". Pozivi bošnjačkih povratnika EUFOR-u i NATO-u da ih zaštite od sve češćih fizičkih napada srpskih ekstremista u RS-u, ostali su bez odgovora, pa je najavljeno „samorganiziranje" unatoč potencijalnim sigurnosnim rizicima.

Šta bi donio raspad BiH?

Do posljednje krize i na OHR se gledalo kao na mogući faktor stabilizacije, ali sada iz Ureda visokog predstavnika stižu upozorenja o mogućem „raspadu države“. „OHR i strani suci moraju ostati jer postoji opasnost od raspada BiH", kaže Christian Schmidt. Ahatović upozorava da bi raspad BiH vodio sukobima, jer „svaka država brani svoju teritorijalnu cjelovitost". „Država bi morala reagirati na blokade kasarni OS BiH – što je Dodik najavljivao, i na zatvaranje međuentitetske linije – što je demonstrirano nedavnim blokadama Dodikovih pristalica, a na što je EUFOR morao odgovoriti prema svom mandatu", kaže Ahatović.

Milorad Dodik, međutim, tvrdi da se „BiH treba raspasti kako ne bi bilo sukoba“. Mediji u BiH prenose da je predsjednik RS-a „evidentno ohrabren“ jer se osjeća kao pobjednik u sporu s Christianom Schmidtom kojem je zabranio dolazak u Banjaluku, odnosno u RS. „Schmidt i međunarodna zajednica su doveli do raspada BiH, samo što to Bošnjaci ne vide“, rekao je Dodik. On je poručio i da EUFOR „treba stati na entitetsku liniju“. Ne priznaje optužnicu koja je protiv njega podignuta „na osnovu izmjena Kaznenog zakona koje je donio Schmidt“, ali će se ipak odazvati pozivu Suda BiH.

Kako smijeniti Dodika?

Ako je Dodik „glavni problem" u BiH, šef OHR-a ima mandat i (bonske) ovlasti da ga smijeni, kao što je i ranije smjenjivao visoke zvaničnike, poput predsjednika RS-a Nikole Poplašena ili člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića.

Međutim, njemački politolog Bodo Weber smatra da je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt neadekvatnim djelovanjem nakon prijetnji iz RS-a „urušio ionako nizak kredibilitet OHR-a". „Time je potvrdio svoju nespremnost da se sukobi sa onim zapadnim akterima koji već dugo ne pružaju dosljednu podršku OHR-u, prije svega mislim na institucije Europske unije (EU), ali i jedan dio država članica", kaže Weber za DW ne želeći precizirati na koje članice misli. Zato će, pojašnjava, u BiH biti nastavljena konfrontacija etnonacionalističkih elita.

Namjerava li smijeniti Dodika – Christian Schmidt je nedavno potvrdio da su sve opcije na stolu – OHR će morati računati na konkretniju podršku međunarodne zajednice, uključujući EUFOR. „OHR može smijeniti Dodika, ali RS ne priznaje Schmidta pa bi šanse za sukob bile velike. Morala bi se tražiti asistencija EUFOR-a, ali je djelovanje EUFOR-a sada neizvjesno", kaže Nedžad Ahatović. Sugovornik DW-a napominje da komandu nad EUFOR-om uskoro preuzima mađarski časnik i da je, s obzirom na prijateljske odnose Milorada Dodika i mađarskog premijera Viktora Orbana, upitno kome će budući komandant EUFOR-a biti lojalan – civilnoj europskoj komandi u Bruxellesu ili premijeru Orbanu.

Koga će slušati EUFOR – Brisel ili Budimpeštu?

Uoči imenovanja mađarskog komandanta EUFOR-a, Milorad Dodik pokušava uticati na budući sastav evropskih snaga – ne želi Britance u misiji ALTHEA (misija EUFOR-a u BiH) i traži promjenu mandata kako se EUFOR ne bi odazivao, odnosno reagirao na lokalne pozive. „Veliko je pitanje kako će budući mađarski komandant EUFOR-a koristiti europske vojne potencijale, hoće li ih u kriznoj situaciji postaviti na međuentitetsku liniju kako je to tražio Dodik i time uspostaviti 'ciprizaciju BiH'? Hoće li udovoljiti Dodikovom pozivu da se iz EUFOR-a uklone Britanci i Turci, jer te dvije države nisu članice EU? Uskoro ćemo vidjeti hoće li EUFOR biti u službi europske ili Orbanove misije u BiH“, kaže Ahatović.

Nakon pokretanja sudskog procesa protiv predsjednika RS-a, analitičari tvrde da bi i adekvatan rad pravosuđa u BiH mogao biti jedan od mogućih pravaca ka rješenju krize. Poslije podizanja optužnice „zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH", Tužiteljstvo BiH traži da se Dodiku zabrani obavljanje javne funkcije. No, visoki zvaničnici u BiH i ranije su procesuirani, ali su ti procesi rijetko kada okončani okrivljujućim presudama. Pred sudovima su, podsjećamo, bili Dragan Čović, Edhem Bičakčić, Ante Jelavić...

BiH i pravosuđe na raskrsnici

Puno je dilema. Donose se zakoni na način na koji se oni ne donose u normalnim zemljama. Puno je inkriminacija, a pogotovo je složeno pitanje izricanja zaštitnih mjera koje za sobom povlače prestanak obavljanja određenih javnih funkcija“, kaže ugledni bosanskohercegovački odvjetnik Josip Muselimović. „Ako u ovom predmetu pravosudni sistem poklekne, bit će ohrabren svako ko misli da može nekažnjeno raditi šta hoće. BiH se sa ovim procesom nalazi na raskrsnici“, kaže on.

Zvaničnici međunarodne zajednice dugo su insistirali na tome da domaći političari i građani sami rješavaju probleme u BiH. Banjalučki sociolog Vedran Francuz, međutim, tvrdi da rješenje krize „nije u rukama građana BiH". „Građanski aktivizam je uništen, a demokracija srušena i to savezništvom dijela međunarodne zajednice i političkih elita u BiH – onih koji profitiraju proizvodeći konflikte. Jedino rješenje je potpuno rušenje ovog sistema u čijoj tranziciji će sudjelovati generacija oslobođena pritisaka, ucjena i straha od promjena, ali i generacija koja voli suživot i ovu zemlju bez obzira na nacije i vjeru", kaže Francuz za DW.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu