Smije li Europska središnja banka uopće pomagati Grčkoj?

Usred najgorih spekulacija s državnim obveznicama Grčke, Španjolske, Portugala i svih drugih zemalja koje su dospjeli u nevolje, predsjednik Europske središnje banke je objavio takozvani Outright Monetary Transactions program. Ta najavljena "izravnost" se zapravo svodi na intervenciju Europske središnje banke koja je objavila spremnost kupovati državne obveznice pogođenih zemalja i to, kako je izjavio Mario Draghi u rujnu 2012.; "u neograničenim razmjerima".

Ukratko rečeno, ta prijetnja ESB-a je djelovala. Svi koji su spekulirali s državnim obveznicama tih zemalja tako da su kalkulirali da će im vrijednost još više pasti, morali su shvatiti kako je, slikovito rečeno, "u grad došao kauboj sa veoma debelim pištoljem" i kako im je bolje da se okane takvih oklada protiv Grčke i drugih zemalja.

Ali što ako se pritisne obarač?

Jer, kapacitet tog OMT programa se teško može nazvati pištoljem, čak niti sačmaricom, nego prije nuklearnom bojevom glavom protiv špekulanata. Kako su izračunali njemački vještaci, tu je riječ i do tri bilijuna eura kojima (još) nije dorastao niti jedan spekulant na našoj planeti.

Ako ostanemo kod prispodobe sa westernom, osnovno pravilo svakog kauboja jest da ako zaprijeti svojim oružjem, da ga onda mora i upotrijebiti kad zatreba. Treba reći da zapravo taj OMT u svom tom razdoblju uopće nije niti aktiviran, niti je ESB potrošio i cent na obveznice, nego je već i prijetnja bila dovoljna.

Ali što ako Europska središnja banka doista mora ispuniti svoju prijetnju i početi kupovati obveznice država u nevoljama? Već i takva pomisao mora natjerati svakog, čak i brucoša ekonomije da se zagrcne. Osnovno načelo središnje banke je njena neovisnost od vlade pojedinih država. U socijalizmu se još moglo narediti tiskanje novca, ako ga nije bilo dovoljno u državnoj blagajni. Ali to je onda značilo i da se taj tiskani papir nije mogao mijenjati za novac (konvertibilnih) država gdje to nije bilo moguće.

Gdje je razlika Europe i Zimbabvea?

Jer, to je ono što se dugo dešavalo u Zimbabveu: država je trošila više nego što je imala, ali diktator Mugabe je problem rješavao tako da je naređivao tiskanje novca. Rezultat nije teško naslutiti: hiperinflacija gdje novac brzo nije bio vrijedan niti papira na kojem je tiskan, jer se tiskarskim strojevima ne mogu rješavati problemi (preskupe) države i da vlada troši više nego što ima.

Zadaća središnje banke jest da se brine za stabilnost vlastite valute, prilagođuje volumen novca tek prema realnom rastu gospodarstva i istovremeno pazi na (poslovne) banke da imaju dovoljno pričuve u njihovim trezorima. Ali što je onda Draghijev OMT program? Na primjer Atena i tiska državne obveznice zato jer troši više nego što ima i traži nekoga da joj posudi novac. A ako je taj "netko" Europska središnja banka, gdje je onda tu razlika sa Zimbabveom i Mugabeom?

Zato se više stranaka obratilo njemačkom Ustavnom sudu koji je onda u jednom predmetu ovog tjedna iznio svoje mišljenje o tom programu Europske središnje banke. Najviši sud ove zemlje smatra kako doista ima "ozbiljnih razloga" sumnjati kako takav najavljen program otkupa državnih obveznica krši prava država članica.

Premijera na njemačkom Ustavnom sudu

Nakon što su proučili i mišljenja vještaka, suci Ustavnog suda smatraju kako ESB po svom mandatu nije ovlaštena prijetiti kupovanje "u neograničenom iznosu" jer tu je riječ o novcu država-članica ESB-a, dakle zemalja koje imaju euro. Zadaća ESB-a nije da kreira gospodarsku politiku Unije, nego da slijedi ono što čine njene članice. Povrh toga, mora biti posve izvjesno kako neće biti nikakvih rezanja i oprosta dugova, a treba se izbjeći i miješanje u slobodno tržište državnim obveznicama.

Drugim riječima, i najviši njemački suci misle da ako Draghi i aktivira tu "bombu" s kojom prijeti, da će biti više žrtava na "našoj" strani nego propalih špekulanata, jer se time ugrožava stabilnost eura. Ali tu sad dolazi nešto što se još nikad nije čulo u Karlsruheu.

Naime, suci Ustavnog suda Njemačke, najviše sudske instance ove zemlje su sa šest prema dva glasa izrazili mišljenje kako taj program neograničenog otkupa nije ispravan, ali su objavili kako ne žele sami donijeti konačnu odluku. Po prvi puta u povijesti su slučaj proslijedili Europskom sudu u Luksemburgu i zatražili od njega da se pozabavi ovim problemom.

Povratak u godine krize?

Makar je njemački sud proslijedio slučaj na europsku razinu, i političari i spekulanti su dobro shvatili kako nije bezazlena odluka i kako bi se još mnogo toga moglo dogoditi. Burza u Frankfurtu se istog trena s odlukom iz Karsruhea "zagrcnula" i DAX je pao za gotovo 5%. Jer, to bi onda značilo da se vraćaju stara vremena krize u Europi i da se spekulantima opet otvaraju vrata za "lov" na najslabije članice zone Eura.

Ali onda se ipak i DAX oporavio u vjeri kako će sud u Luksemburgu biti milostiviji prema ovim Draghijevim prijetnjama. Povrh toga, nije baš točno niti da Draghi može aktivirati tu svoju raketu - ili opaliti iz pištolja, kad mu prohtije.

Naime, OMT zahtjeva da, prije nego što intervenira na slobodnom tržištu u korist nečijih državnih obveznica, ta zemlja zatraži da bude pod "Europskim kišobranom" o čemu je Europski sud već izrazio pozitivno mišljenje. Jer on pak sadrži i čitavu političku kontrolu i suglasnost nacionalnih parlamenata.