1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smanjuje se broj migranata na „Balkanskoj ruti“

20. studenoga 2021

Godinu dana nakon što je izgorio, otvoren je prihvatni centar za migrante u Lipi, nadomak Bihaća. Trenutno u njemu boravi svega 200 migranata. Ipak, suradnje vlasti unutar BiH po ovom pitanju još uvijek nema.

https://p.dw.com/p/43Hfb
Bosnien und Herzegowina | Flüchtlingslager Lipa
Foto: Dragan Maksimovic/DW

Ono što je trebalo biti završeno za dva mjeseca, odužilo se na godinu dana. Prije godinu dana, privremeni migrantski kamp Lipa, nedaleko od Bihaća, izgorio je, a nakon nekoliko dana i službeno zatvoren. Prebacivanje oko tisuću migranata u druge kampove u BiH, trajalo je danima, jer naredbu s državne razine o smještaju, nitko nije htio sprovesti, posebno ne kantonalne vlasti. Kompromis je postignut, migranti su prebačeni u dva kampa kod Sarajeva, Ušivak i Blažuj.

Godinu dana kasnije, sve funkcionira besprijekorno. Državne vlasti hvale se odličnom suradnjom sa svim razinama vlasti, iako je kamp trebao biti osposobljen još u ožujku.

Od pobune do ponosa

„Ponosim se ljudima iz Ministarstva sigurnosti, kao i Službe za poslove sa strancima koja je to preuzela. Ovdje nisam bio od siječnja, ovo je prvi put od tada, i to je dokaz da smo zaista uspjeli“, rekao je prilikom otvaranja kampa Lipa, gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.

Prije samo nekoliko mjeseci, prijetnje vlasti Unsko-sanskog kantona, graničile su s pobunom. Nisu primali migrante u Bihać a vlastima u Sarajevu su poručivali da oni preuzmu migrante, jer ne žele jedini nositi teret ove krize.

„Mislim da danas možemo reći da institucije države BiH definitivno vladaju migrantskom situacijom i migrantskim operacijama, a da su to do danas dominantno radile međunarodne organizacije“, rekao je ministar sigurnosti BiH, Selmo Cikotić, koji prošle godine, nakon što je kamp zapaljen a migranti noć proveli u autobusima, 24 sata nije mogao organizirati privremenu lokaciju za smještaj gotovo tisuću migranata u cijeloj BiH.

Sporna je i tvrdnja da je država preuzela kontrolu nad migrantskom krizom, jer u Republici Srpskoj se tim problemom bave isključivo entitetske vlasti i policija, sprovodeći migrante na teritorij Federacije BiH. Oni su ostali pri stavu, da na teritoriji RS-a, neće biti kampova za migrante. Također, ni svi kantoni u BiH ne žele primiti migrante, pa je teret spao na Sarajevski i Unsko-sanski kanton.

Smještaj za 1500 osoba

 Bosnien und Herzegowina I Schliessung des Migrantenlagers Lipa in Bihac
Migranti su prošle godine zapalili kamp, EU ga je sad za 1,7 milijuna eura obnovilaFoto: Dragan Maksimovic/DW

Za kamp Lipa, EU je izdvojila 1,7 milijuna eura. Putnu infrastrukturu, vodu i struju, nakon godinu dana konačno su osigurale kantonalne vlastii grad Bihać a kapacitet je oko 1.500 osoba. Trenutno u kampu boravi oko 200 migranata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Sirije a uvjeti su, kako kažu, više nego dobri.

„Odlično. Konačno imamo krevet i hranu. Ima i struja i voda. Prošle godine sam otišao u Sarajevo iz ovog kampa i od tada sam pokušao nekoliko puta prijeći granicu ali nisam uspio. Sada je zima, sada nije pametno ići na ‚gejm'. Sačekat ćemo toplije dane, pa pokušati ponovo. To možemo ovdje“, kaže Naim iz Pakistana.

Iz Međunarodne organizacije za migracije poručuju, da se u ovom trenutku u BiH nalazi oko četiri tisuće migranata. Smanjen je i priljev tzv. „Balkanskom rutom“, iako se prema njihovim podacima, veliki broj migranata, koji čekaju na prelazak u BiH, nalazi u Srbiji.

„Danas stojimo u ovom višenamjenskom prihvatnom centru za migrante, pri čemu se radi o jednom jako modernom prihvatnom centru, i svjedočimo jednom novom poglavlju upravljanja migracijama od strane BiH“, ponosno je priopćio šef Delegacije EU-a u BiH, Johann Sattler, ne rekavši hoće li ovim migrantima biti dozvoljen slobodan prolaz, ili će se eventualno raditi na njihovoj integraciji u bosanskohercegovačko društvo.

Novo poglavlje, stari problemi

Bosnien und Herzegowina | Flüchtlingslager Lipa
Novi kamp (za sada) bez stanovnikaFoto: Dragan Maksimovic/DW

Ne znaju to ni vlasti u BiH, pokazala je konferencija koja je održana tim povodom u Sarajevu, dan prije otvaranja kampa. Većina migranata, ili bolje rečeno gotovo svi, ne podnose zahtjev za azil kako bi ostali u BiH. Sarajevo, Tuzla, Bihać, Velika Kladuša, samo su privremene stanice za ove ljude.

Koliko ih ulazi u BiH svaki mjesec, točnih podataka nema, ali ih je trenutno u BiH oko četiri tisuće, s tim da ih trećina boravi izvan kampova. Od gotovo 90.000 migranata, koje su vlasti registrirale prilikom ulaska od 2018. godine, njih tek tri posto podnijelo je zahtjev za azil. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, poručuje da neće od BiH raditi spavaonicu za migrante.

„Zaista je izgledalo a tako je i bilo, s obzirom na broj migranata u BiH, da netko od BiH želi napraviti spavaonicu za migrante, pa kada se sjete da dođu po migrante koji im trebaju. One koji odgovaraju profilu“, kaže Tegeltija.

U BiH ne postoji politički konsenzus za upravljanje migrantskom krizom.Najveći teret podnose Sarajevski i Unsko-sanski kanton, u kojima se ukupno nalazi pet prihvatnih centara: Lipa i Borići u Bihaću, Miral u Velikoj Kladuši, te Ušivak i Blažuj u Sarajevu.

„Imamo stav iz RS kao i nekih kantona s hrvatskom većinom, da ne dozvoljavaju formiranje kampova na njihovoj teritoriji“, rekao je Selmo Cikotić, potvrdivši tako da sistem praktično funkcionira na teritoriju samo jednog kantona, a ne kao što je izjavio dan kasnije u Lipi, da je otvaranje ovog kampa pokazatelj da državne institucije vladaju migrantskom krizom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu