Politička eliminacija ili borba protiv kriminala?

Fahrudin Radončić je bh. političar, biznismen i novinar, osnivač najtiražnijeg dnevnog lista u BiH „Dnevnog avaza" i vođa jedne od utjecajnijih bh. političkih stranaka – Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH. U jednom od promotivnih spotova SBB-a nazvan je „najvećim sarajevskim graditeljem nakon Gazi Husrev-bega", jer je u glavnom gradu BiH izgradio nekoliko impozantnih objekata, među kojima i Avaz Twist Tower – sjedište „Dnevnog avaza". U dva navrata kandidirao se za člana Predsjedništva BiH, ali je izgubio izbornu trku protiv predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, okrivljujući ga za „izborni inženjering".

Pojedini kritičari i politički rivali Fahrudina Radončića su dovodili u vezu s kriminalnim krugovima, spočitavajući mu, pored ostalog, suradnju s Naserom Keljmendijem koji je nedavno u Prištini osuđen na šest godina zatvora zbog posjedovanja droge. Keljmendi je oslobođen optužbi za ubojstvo jednog od ratnih zapovjednika Armije BiH Ramiza Delalića Ćele. Iako je tužiteljstvo u Prištini spominjalo Radončića kao Keljmendijevog suradnika u vezi s ubojstvom Delalića, Fahrudin Radončić u ovom predmetu nije bio osumnjičen, a na sudu se pojavio kao svjedok tužiteljstva.

Postupak koji je izazvao pravosudne i političke kontroverze

Skoro 25 mjeseci od početka suđenja u Sarajevu, Fahrudin Radončić, Bakir Dautbašić, Bilsena Šahman i Zijad Hadžijahić su u srijedu (16.5.) pred Sudom BiH oslobođeni optužbi za ometanje rada pravosuđa. Urednik Balkanske istraživačke mreže (Balkan Investigative Reporting Network - BIRN) Denis Džidić pojašnjava kako je Sud BiH oslobodio Radončića optužbi da je preko optuženih Bilsene Šahman i Bakira Dautbašića naredio vršenje pritiska na prijateljicu Ramiza Delalića Ćele Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Keljmendija na Kosovu.

„Ovakva odluka dolazi na kraju postupka koji je izazvao medijske, pravosudne i političke kontroverze od samog početka. Analizu samih dokaza u procesu teško je napraviti, s obzirom da je odlukom Sudskog vijeća zabranjeno objavljivati iskaz ključne svjedokinje Azre Sarić. Važno je napomenuti, međutim, da je početkom godine Naser Keljmendi osuđen u Osnovnom sudu u Prištini na šest godina zatvora zbog trgovine narkoticima, ali je oslobođen krivice za ubojstvo Ramiza Delalića - Ćele i druge zločine u Sarajevu", kaže Džidić za Deutsche Welle.

Posljedice spornog suđenja

Poslije hapšenja u siječnju 2016. godine, Radončić je mjesec dana bio u pritvoru iz kojeg je pušten uz mjere zabrane. Nakon puštanja na slobodu, medijima je komentirao sudski postupak čime je prekršio mjere, pa je vraćen u pritvor. Više puta je izjavljivao kako mu je proces montiran, optužujući za to čelnike SDA. Političke posljedice ovog suđenja osjetile su se prošle godine kada je SBB napustio koaliciju sa SDA-om dogovorenu nakon izbora 2016. godine, ali su najveće posljedice, kako kaže Džidić, vidljive u pravosudnom sustavu gdje je došlo do suspenzije jednog tužitelja.

„Tužitelj Dubravko Čampara, čiji je brat visokopozicionirani službenik SDA, sredinom 2016. godine kažnjen je smanjenjem plaće zbog neprimjerenih kontakata sa svjedokinjom Sarić kojima je 'doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i kredibilitet Tužiteljstva BiH'. U ožujku 2017. godine suspendiran je i postupajući tužitelj u predmetu protiv Radončića Božo Mihajlović, nakon što su mediji objavili da je iz predmeta koji je vodio 2010. godine nestalo oko 25.000 eura. Mihajlović, koji je negirao odgovornost za nestanak novca i dalje je suspendiran i protiv njega je pokrenuta istraga", kaže Džidić.

Radončić: „Bio sam žrtva obiteljske optužbe"

Urednik BIRN-a podsjeća da je protiv Fahrudina Radončića podnesena i anonimna kaznena prijava u kojoj se navodi da je s političarima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem oformio „organiziranu kriminalnu grupu" s ciljem uspostave kontrole nad pravosuđem, kako bi sadašnje i buduće istrage protiv Dodika, Radončića i Čovića bile obustavljene, a prijave odbačene. U prijavi se, također, navodi da je Ranko Debevec imenovan za predsjednika Suda BiH krajem 2016. „zloupotrebama ovlaštenja" kako bi donio oslobađajuću presudu u predmetu protiv Radončića, gdje je Debevec član Vijeća. Debevec je ovu kaznenu prijavu nazvao „lažnom i tendencioznom".

Nakon oslobađajuće presude, Radončić je objavio da je bio žrtva „jedne obiteljske optužbe" radi njegove „političke eliminacije". Jedan od kritičara aktualne vlasti u BiH, akademik Muhamed Filipović smatra da je oslobađajuća presuda Fahrudinu Radončiću „korektna i očekivana", dok je optužnicu protiv lidera SBB-a nazvao „političkom namještaljkom". „Optužnica se temeljila na elementima sudskog procesa koji se vodio u drugoj zemlji i koji je završen negativno po tužiteljstvo, odnosno oslobađajućom presudom po optužbi za ubojstvo Ramiza Delalića", kaže Filipović za Deutsche Welle, ocjenjujući da je Tužiteljstvo BiH u ovom sudskom postupku imalo „nevjerodostojne" svjedoke.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.