1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Slovenci došli po još radnika iz BiH

31. ožujka 2022

Slovenske tvrtke traže radnu snagu u BiH zbog deficita na svom tržištu rada. Kritičari kažu da se bosansko-hercegovačke vlasti tako "rješavaju nezaposlenih". Prošle godine je dnevno u Sloveniju odlazilo i do 50 radnika.

https://p.dw.com/p/49EIx
Sajam zapošljavanja u Banjaluci
Sajam zapošljavanja u BanjaluciFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Imamo puno posla, nemamo radnika", moto je, koji zvuči kao vapaj predstavnika slovenskih kompanija, koje su ovih dana došle tražiti radnike u Bosni i Hercegovini. Traže se uglavnom zidari, mesari, tokari, bravari, vodoinstalateri, fizički radnici u proizvodnji. To je ono čega BiH ima, jer su kako kažu, prema istraživanjima koja su radili, ovaj prostor vidjeli kao najbolji za to.

„Imamo poteškoća, nemamo radnika, a imamo puno posla. Ovdje ih ima i zato smo tu", kaže Aleš Zalokar iz kompanije „Iskra", koja već ima iskustva s radnicima iz BiH.

„Mi već imamo radnike iz BiH, neki imaju kvalifikacije, neki se nauče kod nas. Jezik nam je blizak, lako je za poslovanje. Mi im nudimo sve benefite kao što mi imamo, od 13. plaće, nagrada i svega ostalog", kaže Zalokar.

Bijeg zbog sustava

Neven Petrović iz Banjaluke trenutno traži bilo kakav posao. Na Sajam zapošljavanja, koji se ovih dana održava u Banjaluci i Sarajevu, došao je prvenstveno potražiti, kako kaže, „bijeg od BiH". Onda sve ostalo.

„Došao sam da vidim ponude, već sam našao par kontakata, pa ćemo vidjeti. Bježim iz države! To je razlog. Ovo je država iz koje treba odmah otići, bez ikakvog razmišljanja. Svim ljudima predlažem da što prije bježe odavde", kaže Petrović, koji očekuje nekoliko ponuda od firmi iz Slovenije, kako bi što prije otišao.

Sajam zapošljavanja u Banjaluci
Mnogi žele pobjeći iz zemlje zbog korupcije i neuređenog sustavaFoto: Dragan Maksimovic/DW

U „bijegu radnika iz BiH", pomaže i državna Agencija za rad i zapošljavanje, koja zajedno s predstavnicima kompanija iz inozemstva, organizira ovakve i slične sajmove u zemlji. Ni vlast, ni poslovna zajednica, ne vide ništa loše u tome. U biti, radi se o legalnim poslovima, samo je pitanje ima li vlast bilo kakvu zaštitu od odljeva radno sposobnog stanovništva.

„Ovo je poražavajuće za našu privredu. Organiziranje ovakvih događaja, posebno kada nam nedostaje radnika, je više nego katastrofa. Posebno jer to organiziraju državne institucije. Kome obrazujemo kadrove ako će nam na ovakav način `otimati` radnike“, pita Vladimir Blagojević, iz Privredne komore Republike Srpske.

Saša Trivić, iz Udruženja poslodavaca RS-a, inače vlasnik i osnivač banjalučke kompanije „Krajina klas" i lanca pekara u BiH, upozorava da će radno sposobno stanovništvo otići iz BiH, s podrškom neke agencije ili bez nje. Zabrinjavajuće je kaže, da problem više nije ni visina plaće.

Poslodavci peru ruke

„Osnovna primjedba ljudi koji danas odlaze je sistem. Neće da mu djeca idu u ovakvu školu, da se liječe u ovakvoj bolnici, da imaju ovakve političare. Mi nemamo drugog načina nego da to vlastima govorimo, ali očigledno da u državi nitko ne poduzima ništa po tom pitanju“, kaže Trivić, uz opasku, da sada više nije na poslodavcima, koji se prilagođavaju, već na sustavu.

Plakat s porukom "Pronađite posao u Sloveniji"
Neki su posao već pronašli i kažu da su zadovoljniFoto: Dragan Maksimovic/DW

Samo u prošloj godini Agencija za zapošljavanje BiH izdala je 18 tisuća radnih dozvola za Sloveniju, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo tisuću i pol radnika mjesečno je, prema tim podacima, otišlo u Sloveniju, što je 50 dnevno.

Plaća 1.000 eura

Radnike u Sloveniji traže svi: od mesne i građevinske industrije do IT sektora. Neki od njih već imaju radnike iz zemalja zapadnog Balkana, čijim radom su zadovoljni.

„Za radnika u proizvodnji, s tri smjene, plaća je oko 1.000 eura. S četiri smjene, oko 1.100. Nudimo ugovor na godinu dana i stabilno poduzeće, koje neće sutra prekinuti radni odnos s vama", kaže Danijel Pejašinović, menadžer kompanije Trelleborga iz Kranja, koja je prije nekoliko godina postala većinski vlasnik kompanije „Sava".

Oni koji su otišli prije nekoliko godina, kažu da se nisu pokajali. Među njima je Željko Vučić, koji je na sličnom sajmu u Banjaluci dogovorio posao u kompaniji za obradu mesa od divljači „Nimrod“ iz Škofje Loke.

„Prije tri godine sam došao ovdje na sajam, dogovorio sve i otišao tamo kod njih. Zadovoljan sam svim uvjetima. Prije toga sam radio u mesnim industrijama ovdje, gdje su plaće kasnile i po nekoliko mjeseci, doprinosi nisu bili regulirani. Sada su bolji uvjeti rada višestruko“, priča Željko, čiji poslodavac u šali kaže, da nažalost mladi ljudi vole samo jesti meso, ali ne ga i obrađivati.

Smanjenje nezaposlenosti iseljavanjem

Zbog sve lošije ekonomske situacije i političkog sustava, koji posljednjih 30 godina crpi životnu energiju građanima BiH, ovakav scenarij je realan. Urednik poslovnog portala Capital, Siniša Vukelić, kaže da se zbog toga stanovništvo odlučuje da bude prva generacija onih koji će pomoći svojoj djeci u nekom drugom, uređenom sustavu.

Sajam zapošljavanja u Banjaluci
Vlastima odgovara iseljavanje jer se rješavaju kritičnih i nezadovoljnjih koji njih ne birajuFoto: Dragan Maksimovic/DW

„Apsurd da Agencija za zapošljavanje pomaže u zapošljavanju naših ljudi u inozemstvu govori koliko je zapravo političarima motiv da se riješe nezaposlenih. Ali ne na način da ih zaposle, već da oni odu iz ove države. Jer takvi ljudi su ljuti, gladni i uglavnom ne glasaju za postojeću vlast. Samo prave probleme i oni taj problem žele završiti tako što će ih pustiti preko granice“, kaže Vukelić.

Odljev radno sposobnog stanovništva ogroman je problem, ne samo u BiH, već i u zemljama cijele regije. U takvim uvjetima u praksi se već osjeća nestašica radne snage u proizvodnim procesima, gdje se radnici uvoze iz zemalja Bliskog istoka, koji već mjesecima rade u BiH u građevinskom sektoru. Također, gotovo je nemoguće odmah pronaći ličioca, zidara, vodoinstalatera ili druge majstore tog profila, jer je obujam posla prevelik za postojeći broj radnika, zbog čega je u zadnje dvije godine, cijena svih ovih usluga višestruko povećana.