Slovaci slave 80. godina ustanka protiv Hitlera

Blokade cesta i policijske kontrole usred Slovačke: državna proslava 80. obljetnice Slovačkog narodnog ustanka održat će se ovog četvrtka (29. kolovoza 2024.) u Banskoj Bystrici, šestom najvećem gradu u Slovačkoj. Danima su trajale probe za vojni mimohod. Vlada na spektakl troši gotovo tri milijuna eura. Ove godine događaj će biti još više medijski popraćen i nabijen propagandom nego inače.

Slovački narodni ustanak započeo je u Banskoj Bystrici krajem kolovoza 1944. kao oružani ustanak domaćeg otpora u Drugom svjetskom ratu. Slovačka je tada bila klerofašistička marionetska država u milosti Hitlerove Njemačke, a vodio ju je katolički svećenik Jozef Tiso, vođa Slovačke narodne stranke (Slovenska Ludova Strana, SLS). Ustanak je bio usmjeren protiv njemačke okupacije Slovačke, koja je započela 29. kolovoza 1944. s jedne, te protiv Tisovog režima s druge strane. Potkraj listopada 1944. ustanak je ugušen od strane Hitlerove Njemačke i njezinih slovačkih pomagača. Ustanici su se nastavili boriti u podzemlju kao partizanski pokret sve do kraja rata 1945. godine.

Pored vlade u egzilu u Londonu i lokalnih grupa otpora, češki i slovački komunisti u egzilu u Moskvi htjeli su obnoviti Čehoslovačku Republiku (ČSR), koju je uništio Hitler 1939. godine. Nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez to je dovelo do suradnje sa Staljinovim režimom i Crvenom armijom.

Akcija "Noćnih vukova"

Kako bi heroizirali i uzdigli pobjedu Crvene armije nad nacističkom Njemačkom, Kremlju lojalna ruska motociklistička banda "Noćni vukovi MC" od 2015. godine organizira takozvane "pobjedničke vožnje" do Berlina. Njihov europski ogranak zadnji put je u proljeće 2024. godine protutnjao kroz više od 20 mjesta u Slovačkoj i Češkoj gdje se nalaze spomen obilježja ili vojna groblja vojnika Crvene armije koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu.

U siječnju 2024. premijer Robert Fico zatražio je od njemačkog kancelara Olafa Scholza da šefa europskog ogranka Noćnih vukova Jozefa Hambaleka skine s popisa sankcija EU-a: „Hambalek nikome ništa nije napravio, samo voli motore", rekao je Fico.

Vijeće EU-a stavilo je Hambaleka na popis sankcija nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. zbog bliskih veza s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zato što je obučavao članove svoje motociklističke bande za borbu protiv Ukrajine. Još 2017. novinar Jan Kuciak, koji je ubijen 2018., isticao je da su ove motociklističke bande povezane sa slovačkim vladinim krugovima i Ficovom strankom Smer-SD.

U ožujku 2024. Hambalek je skinut s popisa sankcija EU-a - što je bio "diplomatski uspjeh" za Fica i njegovog ministra vanjskih poslova Juraja Blanara, koji se rado fotografira kako nazdravlja šampanjcem s ruskim veleposlanikom u Bratislavi.

Povijesni događaji u fokusu

U središtu službene proslave je Muzej Slovačkog narodnog ustanka u Banskoj Bystrici, gradu u kojem je sve počelo. Muzej je 1969. dobio je impozantnu, avangardnu ​​novu zgradu, prvenstveno za prezentiranje komunističkog narativa: dominantne uloge Crvene armije i komunističkih partizana.

1990. tadašnji premijer Vladimir Meciar, koji je pobijedio na prvim slobodnim izborima, uspostavio je autoritarnu, nacionalističku vladu koju su zapadnoeuropske države smatrale korumpiranom. Zajedno s češkim premijerom Vaclavom Klausom Meciar je pogurao raspad Čehoslovačke. Nakon 1993. odveo je tada već neovisnu Slovačku Republiku u međunarodnu izolaciju.

Tek nakon 1998. godine, kada je izabran Mikulas Dzurinda, prozapadni šef vlade, Slovačka je 2004. godine mogla ući u NATO i EU. Društvena klima se promijenila nabolje, a promijenila se i slika povijesti predstavljena u Muzeju narodnog ustanka.

Danas ova ustanova prikazuje razvoj fašističkih diktatura u 20. stoljeću, tragediju Holokausta i ambivalentnu ulogu partizana u Drugom svjetskom ratu. Isto tako i problem nacionalistički nastrojenih "Ludaka" kao jedine dopuštene stranke u Slovačkoj tijekom Drugog svjetskog rata. Otvoreno se govori o represalijama njemačkog okupatora i njegovih slovačkih pomagača nakon poraza ustanka. Muzej ne izbjegava ni staljinistički poslijeratni poredak pritisaka i protjerivanja.

"Istina uvijek na kraju izađe na vidjelo"

U tijeku aktualnih slavlja ustanak ponovno postaje tema rasprave između znanstvenog pristupa i političke instrumentalizacije. „Ne smije se negirati uloga zapadnih saveznika tijekom Drugog svjetskog rata", upozorilo je pet stranih diplomata u Slovačkoj. Usporedili su impuls nacionalnog ustanka sa suvremenom borbom Ukrajine protiv ruske okupacije.

Veleposlanici Francuske, Rumunjske, Češke, Velike Britanije i SAD-a objavili su 27. kolovoza 2024. izjavu u kojoj se demistificira sovjetski povijesni narativ: "Povijest je beskompromisna, objektivna istina uvijek na kraju izađe na vidjelo. Mi danas znamo da bi Crvena armija, uz svu svoju hrabrost, bez pomoći Zapada bila u bitno drugačijoj i mnogo težoj situaciji", stoji u tekstu.

Neka Slovaci slave svoj praznik

Nakon izbijanja rata u Ukrajini 2022. godine tadašnja slovačka vlada odlučila je ne pozvati službene predstavnike Rusije u Bansku Bystricu na obilježavanje narodnog ustanka. Tadašnji oporbeni vođa Robert Fico održao je sastanak na Centralnom groblju Crvene armije u Zvolenu, samo nekoliko kilometara dalje gdje je stajao na pozornici s ruskim veleposlanikom Igorom Bračikovim.

U međuvremenu Fico, koji za sebe kaže da je antifašist, ponovno vlada Slovačkom. I bjesni protiv bilo kakvog demokratskog prosvjeda: u svom prvom javnom istupu nakon atentata na njega u svibnju 2024., pozvao je na "ustavne promjene protiv liberalnih i progresivnih ideologija". U skladu s tim dopušta svojim građanima, barem onih gotovo 44 posto birača koji su ga 2023. vratili na vlast, da proslave nacionalni praznik.