Sloboda kretanja građana EU-a: tko profitira a tko gubi

Predstavnica Europske komisije Viviane Reding je tijekom rasprave u Europskom parlamentu o slobodi kretanja i nastanjivanja unutar Europske unije svim silama pokušavala ovu praksu predstaviti kao jednu od temeljnih vrijednosti na kojima počiva ideja Europske unije. Zato se, kako smatra Reding, ova institucija neće mijenjati unatoč tomu što na njezinom ograničavanju rade Njemačka i Velika Britanija. Pritom je ona naglasila ono što i njemački mediji već tjednima ponavljaju: slobodne migracije unutar EU-donose mnogo više koristi nego štete.

"Alkoholičari, narkomani, prosjaci"

No u nekim EU zemljama, poput Njemačke, se od početka godine, otkad vrijedi puna sloboda kretanja i nastanjivanja i za građane "novih" EU članica Rumunjske i Bugarske, vodi žestoka rasprava o navodnom useljavanju Rumunja i Bugara u njemački socijalni sustav i sve su glasniji oni koji traže pooštrenje zakona kako bi se spriječilo iskorištavanje njemačke socijalne mreže. No, kako je ponovila Reding, već i sad EU zakonodavstvo ostavlja dovoljno prostora za borbu protiv iskorištavanja socijalnih povlastica. "Pravila su tu, samo ih treba primijeniti", rekla je Reding.

No ni protivnici potpune slobode kretanja i nastanjivanja unutar EU-a nisu ostali pasivni tijekom rasprave. Gerard Batten, britanski zastupnik u EU parlamentu iz euroskeptične Neovisne stranke Velike Britanije (UKIP) je na drastičan način iskazao argumente protivnika slobode kretanja unutar EU-a kojih je očito sve više. I oni se očito već pripremaju za predstojeće izbore za EU parlament. "Nama dolaze alkoholičari, narkomani, prosjaci i socijalni turisti. Pošteni Britanci gledaju kako im pada životni standard, dok oni koji nikad u životu nisu platili ni penny poreza, dobivaju socijalne stanove i povlastice. To sve možemo zahvaliti Europskoj uniji i zato će na sljedećim izborima birači u Velikoj Britaniji tomu presuditi", zaprijetio je Batten. No njegove riječi se u Velikoj Britaniji slušaju vrlo pozorno jer stranka koju predstavlja u EU parlamentu uživa sve veću podršku birača. Stoga i ne čudi da je britanski premijer, očito povlađujući biračima UKIP-a nedavno zatražio uvođenje useljeničkih kvota za građane EU-a što se jasno protivi zakonima Europske unije.

Podići granice

Zastupnici Rumunjske i Bugarske žestoko se opiru inicijativama koje dolaze uglavnom iz Njemačke i Velike Britanije i traže prekid paušalnog optuživanja svih građana ove dvije zemlje. U takav tretman spada i nedavni prijedlog EU zastupnika i člana njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Elmara Broka koji je zatražio uvođenje prakse uzimanja otisaka prstiju za useljenike iz Bugarske i Rumunjske. Za predstavnike ovih zemlja u EU parlamentu ove inicijative spadaju u domenu "čistog populizma".

Tvrdokornom stavu nekih konzervativnih snaga se pridružila i ekstremna desnica, poput predstavnika francuskog Front Nationala ili nizozemske "Stranke za slobodu". "Slobodu kretanja treba ograničiti, granice treba ponovno podići umjesto da ustrajemo na dogmi slobode kretanja koja je više problema stvorila nego riješila", kaže šefica Front Nationala Marine Le Pen.

Bolna rasprava

Reding je pred parlamentom u Strasbourgu ponovila stav komisije izrečen početkom ovog tjedna po kojem već i sada zemljama članicama na raspolaganju stoje zakonska sredstva u borbi protiv zloupotrebe socijalnih sustava. Ona je istodobno priznala da neki gradovi i općine, pogotovo u Njemačkoj, u posljednje vrijeme muku muče s pridošlicama s jugoistoka. Neki veliki njemački gradovi poput Dusiburga i Dortmunda su već u više navrata slali pozive u pomoć zbog naraslih troškova socijalnog zbrinjavanja rumunjskih i bugarskih građana. No Reding je ukazala i na to da su fondove Europske unije namijenjeni upravo za ovakve prilike ne iskorištavaju a to vrijedi i za Njemačku. U istoj raspravi je i zastupnica njemačkih Zelenih Rebecca Harms Njemačku vladu optužila za neučinkovitost jer "nije u stanju" iskoristiti sredstva za financijsku pomoć posrnulim gradovima.

Predsjednik socijaldemokratskog zastupničkog kluba u EU parlamentu, Hannes Swoboda, apelirao je na kraju rasprave, ukazujući na predstojeće EU izbore, kako se "bojno polje" ne smije prepustiti populistima i radikalima. "Ova rasprava je bolna pogotovo ako se podsjetimo vremena prije nastanka Europske unije kada su manjine i određene nacionalne skupine bile izolirane i napadane", upozorio je Swoboda.