Skupljim cigaretama do više krijumčarenja
29. listopada 2018Ministri u Vladi RH podijelili su se nedavno oko vječito vrućeg pitanja državnih nameta na cigarete i alkohol, a niti do danas nije poznato buduće konačno zakonsko određenje o tome. Posrijedi je naime prijedlog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a dva stajališta predvode Zdravko Marić i Milan Kujundžić. Potonji, kao ministar zdravstva, smatra da bi učinak znatno viših cijena takvih proizvoda na javno-zdravstenu sliku bio izuzetno velik i povoljan. Naročito bi to bilo izraženo, po njegovu mišljenju, time što bi se mnogo mladih već zbog cijene zaustavilo prije ulaska u svijet pušača i konzumenata alkohola.
Marić, ministar financija, pak, mišljenja je da bi svako iole drastično poskupljenje, naročito kad je duhan u pitanju, izazvalo proporcionalan rast prekograničnog krijumčarenja. I dok Kujundžić apelira za ozbiljno poskupljenje i usmjeravanje ostvarenog prihoda u zdravstvo, Zdravko Marić poručuje da će cigarete poskupjeti relativno malo, svega dvije do tri kune po kutiji. U iščekivanju rješenja, osluhnuli smo kako na to gledaju stručnjaci iz različitih područja, a i perspektiva.
Mjera jest efikasna, ali i nepopularna
„Mjera povišenog poreznog davanja na cigarete, kao što je već dokazano u sklopu javno-zdravstvenih politika, izravno utječe na umanjivanje njihove potrošnje“, rekla nam je o tome Dagmar Radin, istraživačica zdravstvenih sustava i politika s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Ona drži da ta uzročno-posljedična relacija zaista stoji, a tako uprihođeni novac može imati i financijski doprinos, ako je namijenjen za zdravstveni sustav. „Ali“, dodaje zatim, „mada ta mjera iz pozicije Ministarstva zdravstva izgleda u redu ukoliko im je cilj smanjiti potrošnju duhanskih proizvoda i alkohola, jasno je da nije popularna, i da će imati svoje protivnike.“
Tako dolazimo i do efekta kojeg se pribojava hrvatski ministar financija, naročito s obzirom na kriminalističke statistike. Upravo je prije nekoliko dana zabilježeno i da je USKOK pokrenuo istragu o dosad najvećoj ilegalnoj prodaji duhana domaće proizvodnje, ali neoporezovanog. Procjenjuje se da je država u tom slučaju oštećena za oko 2,8 milijuna kuna, pa je u okviru istrage privedeno sedam osoba. I nema sumnje da bi se krug osumnjičenih značajno proširio ukoliko će se vlada odlučiti na drastično povećanje cijena duhana, pa i alkohola.
Nesocijalni i nerazumni porezi u RH
„U Hrvatskoj je postotak pušača dosta visok, blizu 30 posto, pa ima određene logike i u onome što tvrdi ministar Zdravko Marić. Ipak, nisam sigurna da će se to pokazati većim problemom u vezi s duhanom, jer mislim da su učinci u zdravstvu, koji se postižu ovakvim mjerama, znatno veći“, procijenila je Radin. S druge strane, cigarete predstavljaju jednu od najuspješnijih hrvatskih izvoznih stavki iz kategorije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i prerađevina, uz svježu hlađenu ribu i čokoladu te druge proizvode s kakaom, dakako uvoznim.
Ekonomski analitičar Guste Santini, međutim, uvjeren je da su cigarete u RH već prilično skupe, a neprimjereno prosječnim plaćama. „Ako bismo rast cijena cigareta, od trena pristupanja Hrvatske EU-u do danas, podijelili rastom plaća, vidjeli bismo nesrazmjer. Naši potrošači nemaju kapaciteta da slijede EU-standarde, i to će nam uništiti ionako grubo ugroženu duhansku industriju. Osim što porezi moraju biti dugoročni, razumni, socijalni, a kod nas nisu ništa od toga“, upozorava on.
Poskupljenje kao politički marketing
„Porezna presija kroz cigarete je već prohibitivna. Duhan puni javni proračun kudikamo više od druge robe, pa i alkohola, dakle odmah nakon nafte. Tu nema još mnogo prostora za izvlačenje vrijednosti, pa je Marić zato u pravu. Kad je slavni škotski ekonomist Adam Smith objavio svoje djelo 'Bogatstvo naroda' 1776. godine, lijepo je rekao – ako želiš više krijumčara, povećaj carine“, tumači Santini, a koji je nekoć i sam bio menadžer u duhanskoj industriji.
„Siva ekonomija je u duhanskoj djelatnosti jako velika baš zbog svega toga. Dok sam bio direktor Tvornice duhana Zagreb, često sam imao ponude za proizvodnju 'no name' cigareta. Znači, proizvoda bez etikete, ali sam odbijao jer je bilo jasno o kojem je cilju riječ. Povrh svega, zna se da ima više pušača tamo gdje je zemlja traumatiziranija, a mi jesmo takvi. Svjestan sam da zdravstvo nema novca, no rješenje valja tražiti u restrukturiranju postojećeg zdravstvenog standarda i sustava. Ovo s cigaretama je više politički marketing, jer zašto se u protivnom ne bi uvele visoke trošarine na npr. šećerne proizvode“, pita se Guste Santini.