Skupa njemačka energetska revolucija

Dugo vremena je doprinos za poticanje obnovljive energije bio smatran "cijenom" koju se mora platiti za energetski zaokret na koji su se odlučili Nijemci. Više eko-energije, manje fosilnih izvora, to je službena politika Berlina. Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da eksploatacija obnovljivih izvora energije čini samo jedan dio stvarne upotrebe doprinosa za EEG.

A doprinosi kontinuirano rastu. Za to je kriva aktualna cijena struje na burzi (u padu) u kombinaciji s činjenicom da dobar dio njemačke industrije uopće ne plaća doprinos - iako se radi o firmama koje u svom proizvodnom procesu troše jako puno energije.

Porast od 600% u šest godina

2008. je udio eko-struje u Njemačkoj iznosio oko 15%. Doprinos EEG se obračunava na cijenu struje i plaćaju ga građani (potrošači) i male tvrtke, iznosio je tada 1,1 cent po kilowatt-satu (kWh). U 2014. udio ekološke struje bi trebao porasti na 26% i potrošače će koštati 6,2 centa po kWh-u. Radi se dakle o porastu visine doprinosa od oko 600% u samo šest godina.

Energetski stručnjak Felix Matthes u intervjuu za DW tvrdi da je cijena struje (koja je u padu) na Njemačkoj burzi struje glavni razlog zbog kojeg raste visina doprinosa. 2008. je na burzi struja koštala 7,3 centa po kilowatt-satu. Danas, pet godina kasnije kilowatt-sat košta samo četiri centa. Njemačka je struja najjeftinija u EU-u. Ali istovremeno je osjetno porastao EEG-doprinos. On u međuvremenu čini čak trećinu troškova kojima se subvencionira ekspanzija obnovljive energije.

Na porast troškova utječu i privilegije u kojima uživa industrija u Njemačkoj. Tvrtke koje su intenzivni korisnici energenata u zemlji potroše otprilike petinu njemačke struje. Industrija pritom profitira od pada cijena struje na burzi, a istovremeno je oslobođena od plaćanja EEG-doprinosa. Po računicama Saveznog udruženja obnovljive energije, za otprilike petinu troškova doprinosa "krivo" je tetošenje industrijalaca. Pojednostavljeno govoreći: od svog računa za struju, njemački građani plaćaju 1,3 centa po kWh za industrijske tvrtke. Građani tako snose i dio tereta koji bi trebala preuzeti industrija.

Solarna energija: nekoć skupa, danas jeftina

Na dramatičan rast doprinosa za EEG utječe i visoka stopa subvencioniranja solarne energije koja je u Njemačkoj već odavno praksa. Pritom se radi isključivo o starim solarnim postrojenjima koja su podignuta prije 2012. "U prošlosti smo imali visoke cijene za fotovoltaiku", potvrdio je Joachim Pfeiffer iz vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u jednom intervjuu za DW.

Kako bi se potrošače oslobodilo od starih tereta, Holger Krawinkel, energetski stručnjak koji se brine o pravima potrošača, zahtijeva da se subvencije za stara solarna postrojenja više ne plaća iz EEG-doprinosa već da ih se financira izravno iz proračuna, dakle poreznim novcem.

Većina njemačkih energetskih stručnjaka jedinstvena je u ocjeni da EEG-doprinos više ne zrcali stvarne troškove energetskog "zaokreta" Savezne Republike i da će buduća vlada u Berlinu morati promijeniti načine kalkulacije cijena energije i doprinosa. "Temeljna reforma EEG-a je jedan od najvažnijih zadataka nove vlade", naglasio je i njemački ministar za zaštitu okoliša Peter Altmaier.

Bitka za interese

Ali kako će samo izgledati reforma EEG-a? Tko će od nje profitirati? A tko će biti gubitnik? To je još uvijek nepoznanica. "Zakon o obnovljivim energijama je miljokaz u razvoju održive gospodarske politike", kaže Eberhard Brandes, član Uprave WWF-a u Njemačkoj. On zahtijeva smislen razvoj eksploatacije obnovljivih izvora i poštenu diskusiju. Željezna i kemijska industrija upozorava na drugoj strani na opasnost mogućih nuspojava ukoliko one budu uključene u financiranje doprinosa. "Energetski zaokret ne smije dovesti do uništavanja radnih mjesta", tvrdi predsjednik Udruženja željezne industrije Hans Jürgen Kerkhoff.

Dok građani, mali poduzetnici i organizacije koje štite interese potrošača zahtijevaju prvenstveno poštenu raspodjelu troškova energetske reforme (a time i smanjenje opterećenja za spomenute), iz energetske branše se može čuti i skeptične izjave koje pod upitnik dovode (do)sadašnje poticanje obnovljivih energija.

"Energetski koncerni pokušavaju sugerirati da obnovljive energije dovode do naglog porasta cijene struje", tvrdi energetski stručnjak René Mono. On dodaje da je to pogrešno i da je struja koju se dobije snagom vjetra u međuvremenu postala jeftinija od struje koju se dobije eksploatacijom ugljena ili plina.

Mono je šef "Zaklade 100 posto obnovljive energije" i pokazuje ipak razumijevanje za reakciju energetskog sektora: "Energetska branša se trenutno brani na sve moguće načine zato što se raspada njezin poslovni model. Koncerni su podcijenili razvoj i trend koji vodi pojačanom korištenju obnovljivih energija."