Skupa cijena razvoja – Kineze izjeda rak

U selu Shanba rijeka donosi smrt. „Sve su ribe uginule, čak i kokoši i patke koje dođu u dodir s vodom jednostavno ugibaju. Ako stavite nogu u vodu, zaradit ćete gadan osip i svrbež.“, govori He Shuncai, 34-godišnji poljoprvrednik koji je u selu proveo cijeli život. Prošle godine ondje je umrlo šestero ljudi i to u 30-im i 40-im godinama života. Bolesti kose stanovnike ovog sela u južnom dijelu provincije Guangdong. Osim vode, zatrovano je i poljoprivredno zemljište, prije svega teškim metalima koji se koriste u proizvodnji baterija, kompjutorskih dijelova i ostalih elektroničkih naprava. Svake godine 460.000 ljudi u Kini umire isključivo zbog izloženosti onečišćenom zraku i zatrovanoj vodi, podaci su Svjetske banke iz 2007. godine.

Kineze ubija zatrovana voda

Još jedna tužna životna priča: Yun Yaoshun imala je dvije unuke, obje su mrtve. Jednoj je bilo 12, drugoj 18 godina. Jedna je umrla od raka bubrega, druga od raka želuca – oba tumora rijetko se javljaju kod djece, ali ne i u zatrovanim kineskim selima. Svjetska zdravstvena organizacija uvjerava da su smrtonosni bolesti posljedica zagađene vode. Stanovnici su itekako svjesni da ne žive parku prirode, ali su nemoćni. „To je zbog rudnika i zagađene vode“, govori neutješna 82-godišnja žena. „Djevojčice su se uvijek igrale pored vode, ali čak je i voda iz bunara zatrovana.“

Rijeka prolazi neposredno pored obližnjeg rudnika u vlasništvu jedne kineske državne tvrtke. Voda je zagađena kadmijem, olovom, cinkom i ostalim teškim metalima. Voda koju seljani koriste za piće također nije puno bolja. Naime, ispitivanje tvrtke BioMed Central pokazalo je da je voda bogata velikim količinama kadmija, teškog metala koji je kancerogen i izaziva pogubne posljedice slično trovanju od cinka, metala koji teško oštećuje jetru. „Kina ima velik broj sela u kojima stanovništvo oboljeva od raka i to je najvjerojatnije posljedica zagađene vode.“, smatra i Edward Chan, aktivist u kineskom Greenpeaceu. Ali nije sva nevolja u vodi. Spomenuti teški metali nekim putem dođu i do hrane. „Ako tesitirate rižu koju jedemo otkrit ćete da je toksična, ali ipak je jedemo da ne bismo gladovali.“, govori poljoprivrednik He i priznaje da otrovanu rižu također i prodaje.

Žrtve ekonomskog razvoja

Najčešće vrste malignih bolesti su rak želuca, jetre, bubrega i debelog crijeva. Iako ne postoje konkretni podaci o učestalosti raka na tom području, dobro upućeni će reći kako rak odnosi više života nego u drugim dijelovima zemlje. Na jugu Kine, gdje su ljudi primorani piti vodu iz bara i jezera, velik je broj bolesti koje pogađaju probavni sustav. Diljem zemlje postoje stotine i tisuće malih nepoznatih sela koja plaćaju skupu cijenu ekonomskog razvoja. Sve veći dio populacija žrtve su onečišćenja - rudnici i tvornice godišenje ispuštaju desetke milijuna tona raznog toksičnog otpada, kako u rijeke, tako i u zrak.

Bez zdravstvenog osiguranja prepušteni vjetrovima sudbine

2006. godine smrtnost od raka povećala se s 19 na 23 posto u odnosu na godinu ranije. Također rastu i troškovi liječenja malignih bolesti. Prema podacima kineskih medija, troškovi godišnje iznose oko 14 i pol milijardi američkih dolara i pojedu 20 posto kineskog zdravstvenog proračuna. Međutim, tu nije kraj nevoljama. Velik broj Kineza ne uživa u besplatnoj ili gotovo besplatnoj zdravstvenoj zaštiti. Troškove medicinskih usluga plaćaju iz svog džepa. Primjerice. 80 posto poljoprivrednika uopće nema nikakvo medicinsko osiguranje zbog čega troškovi liječenja odnose polovicu prihoda prosječnog domaćinstva.

U isto vrijeme, žrtve zatrovanih sela, teško oboljelo stanovništvo, nerijetko se zadužuju kako bi platili liječenje. Zhang Jingjing, odvjetnik koji zastupa žrtve onečišćenja, pokuša je utješiti oboljele i one koji će to tek postati. Rekao je kako će obližnji rudnik s nekoliko tisuća yuana svake godine pomoći stradalom stanovništvu. Nije mnogo, ali je ipak prvi korak, optimističan je odvjetnik.

Autor: Reuters / G. Prokopec

Odg. urednik: A. Šubić