Sjeverni tok: nove snimke, stara pitanja

Prema izjavama stručnjaka, novi video snimci jednog od nekoliko mjesta napada na plinovod Sjeverni tok 1, koji su isključivo dostupni javnom servisu SWR-u, mogli bi biti početna osnova za dalju istragu. Riječ je o podvodnim snimcima, koje su prije nekoliko dana za vrijeme jedne ekspedicije načinili predstavnici organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace i tako dokumentirali nove detalje razaranja. Slike potječu s oštećene cijevi plinovoda kod otoka Bornholm, koje se nalazi u švedskoj gospodarskoj zoni. Ekolozi su uspjeli utvrditi koordinate mjesta napada uspoređujući različite podatke. Video zapise je snimila robot-podmornica na dubini od 79 metara.

Prema stručnom vještačenju vrlo je vjerojatno da je došlo do eksterne eksplozije. Na snimcima se vidi potpuno uništena cijev plinovoda, savijeni čelik, dijelovi cijevi koji se izdižu s dna mora u dužini od sedam metara i eksplozijom razneseni betonski omotač.

U izvještaju, koji je SWR dobio na uvid, se kaže: "U kontekstu poznatih teza, koje polaze od pretpostavke da je do eksplozije došlo unutar cijevi, može se reći da je to malo vjerojatno za ovaj dio plinovoda koji smo istražili."

Stručnjak za eksplozive Fritz Pfeiffer, koji je radio analizu za Greenpeace, stoga smatra vjerojatnijom tezu po kojoj je do eksplozije došlo u blizini plinovoda. Prema njegovoj početnoj procjeni, na tom mjestu je upotrijebljeno oko 200 do 400 kg eksploziva. Greenpeace je dugo kritizirao činjenicu da savezna vlada tjednima daje malo informacija o pozadini i ekološkim posljedicama eksplozija na plinovodu. Zbog toga su ekolozi htjeli sami steći predodžbu o situaciji i odvezli se u švedsku gospodarsku zonu u blizini otoka Bornholm, ponijevši i robota-podmornicu koji služi za istraživanja na dnu mora.

Posljedica ratnih djelovanja?

I jedan reporter SWR-a dobio je mogućnost da ekskluzivno prati ekspediciju koju je činila ekipa Greenpeacea i istragu s mjesta napada na plinovod na dnu Baltičkog mora. Na licu mjesta uzeto je 40 uzoraka pijeska i vode na mjestu na kojem je došlo do eksplozije. Prema navodima Greenpeace-a, uzorci se ispituju na Toksikološkom institutu Sveučilišta u Kielu, kako bi se utvrdilo postoje li ostaci kemijskih materijala, ratnog materijala i eksploziva. Rezultati se mogu očekivati ​​najranije za 14 dana.

Istodobno treba razjasniti i jesu li eksplozije mogle podići i visoko toksične naslage s morskog dna. Jer, na području gdje su se dogodile eksplozije, bačeno je tisuće tona stare municije i kemijskih ratnih sredstava, koji potiču iz prvog i drugog svjetskog rata. "Nema informacija o mogućem oblaku otrova povezanog sa starim, ratnim otpadom, koji bi mogao biti pokrenut najnovijim napadima odnosno eksplozijama", rekao je za SWR morski biolog organizacije Greenpeace Thilo Maack. Greenpeace istodobno poziva na hitno i profesionalno uklanjanje ovog ratnog otpada u Baltičkom moru.

Prema procjenama danskog pomorskog naučnika Hansa Sandersona, koji trenutno istražuje efekte napada na plinovod, na dnu mora kod Bornholma nalazi se oko 11.000 tona kemijskih eksplozivnih tvari. Međutim, on smatra da bi njihovo uklanjanje s dna mora moglo biti problematično. "Još ne znamo koliko je opasno i rizično izvlačenje ratnog materijala s dna mora. Ali znamo da je to vrlo skup pothvat."

Neobjašnjive kontradiktornosti

Ovo pitanje SWR je postavio forenzičaru i stručnjaku za eksplozive Wolfgangu Spyrau. "Dobar je pristup što sada postoje dodatne, nove informacije osim onih, dobivenih od vlasti. Kada bi bilo moguće pronaći još fragmenata cjevovoda na lokaciji na kojoj je došlo do eksplozije i kada bi se oni forenzički ispitali možda bismo imali priliku dobiti bolji uvid u ono što se zaista dogodilo."

Ali, gdje su dijelovi cijevi odnosno plinovoda koji nedostaju? Prema riječima Wolfganga Spyra, dosad dostupne informacije otkrile su neobjašnjive kontradiktornosti. Stoga se znanstvenik pita zašto nisu pronađeni dijelovi cjevovoda. Jer, ako je oko 250 metara plinovoda uništeno, materijal ne bi mogao nestati. "Tijekom istrage bi se morali pronaći veći objekti koji bi mogli pružiti informacije o pozadini pucanja odnosno pukotina u cijevima plinovoda."

Prema mišljenju ovog stručnjaka, nedostatak je što vlasti daju šture informacije, što otvara prostora za špekulacije. Ovo nije prikladno ponašanje u vremenima krize. Četiri pukotine, iz kojih plin curi u more, otkrivene su u rujnu 2022. na oba plinovoda Sjevernog toka (1 i 2) u blizini otoka Bornholm. Švedski istražitelji curenje plina u more pripisuju eksplozijama uzrokovanim napadima. Vlasti za sada nisu navele tko bi mogao biti osumnjičen odnosno tko bi mogao snositi odgovornost za napade.

jr(ARD)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu