Sjeverna Koreja: Virus je probio zidove diktature

Više od dvije godine od početka pandemije, Sjeverna Koreja je tek ovog tjedna potvrdila da je korona-virus prešao i njene granice. Prvi put se o tome govorilo u četvrtak, a do nedjelje (15.5.) su potvrđena 42 smrtna slučaja. Zaraženo je više od 800 000 ljudi, a oko 325 000 se nalaze na liječenju. Predsjednik Kim Jong Un govori o „velikoj katastrofi“.

Priznanje da zemlja ima veliki problem s koronom došlo je kao iznenađenje nakon dvije godine šutnje, ili tvrdnji da je Sjeverna Koreja imala uspjeha strogom kontrolom granica. Doduše, priznati virolozi nisu vjerovali u to da do sada u izoliranoj diktaturi nije bilo korone, ali su prethodno iz zemlje najureni međunarodni zdravstveni stručnjaci pa nije bilo nikakvih provjerenih podataka.

S vremena na vrijeme su disidentski mediji prenosili da se virus širi, a njegove su žrtve – ostavljene na milost i nemilost slabom zdravstvenom sustavu – bivale sahranjivane prije nego što bi se utvrdio uzrok smrti. Ali, sve do četvrtka je Kimov režim inzistirao na tome da korone kod njih nema.

Čak je u rujnu Pjongjang odbio ponudu Unicefa da dobije tri milijuna doza kineskog cjepiva Sinovak, tvrdeći da će se „na svoj način“ izboriti s virusom.

Polaganje nade u lockdown

U četvrtak je Kim Jon Un naredio nacionalni lockdown, a državni mediji su prenijeli fotografije diktatora na sastanku s politbiroom – svi su nosili maske. Pojavili su se nepotvrđeni izvještaji o paničnoj kupovini zaliha i nestašicama.

„Mora da je stanje javnog zdravlja ozbiljno, čim Pjongjang javno priznaje slučajeve omikrona", kaže Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija sa Ženskog sveučilišta u Seulu.

„Pjongjang će vjerojatno slijediti striktnu politiku lockdowna, iako fijasko kineske politike nula kovida pokazuje da taj pristup ne funkcionira kada je riječ o omikron-mutaciji", kaže on za DW. „Kimovom režimu bi bilo pametno da proguta ponos i traži donacije cjepiva i medicinskog materijala."

Iz kabineta novog južnokorejskog predsjednika Yoon Suk-yeola potvrđeno je da su spremni poslati humanitarnu pomoć i to izuzeti iz oštrog režima sankcija pod kojima su sjeverni susjedi zbog upornog rada na razvoju nuklearnog oružja.

Ukoliko ta pomoć bude prihvaćena – a šanse za sada nisdu velike – to bi mogao biti korak u otopljavanju odnosa na poluotoku. Kina je također najavila da će „potpuno podržati“ Sjevernu Koreju.

Glasnogovornica Bijele kuće rekla je u četvrtak da bi i SAD podržale međunarodne napore da se narod u Sjevernoj Koreji cijepi. Ona je optužila režim u Pjongjangu da šteti vlastitim građanima tako što ograničeni budžet troši na oružje, a međunarodne pomagače tjera iz zemlje.

Odbijanje pomoći

No reakcija Kimovog režima išla je u sasvim drugom pravcu. Istog dana kad je objavljena velika kriza, tri balističke rakete kratkog dometa ispaljene su u Japansko more. Ti testovi imaju dvostruku funkciju – skrenuti pažnju s epidemije, i poslati poruku južnokorejskom predsedniku Junu, konzervativcu koji je zvanično preuzeo dužnost u utorak.

„Teško je znati što se dešava u Sjevernoj Koreji jer je tako zatvoreno društvo, a ne možemo vjerovati onome što kažu“, priča Park Jung-won, politolog s južnokorejskog sveučilišta  Dankook. „Ali, vjerujem da tamo ima puno slučajeva korone.“

Ovaj profesor za DW kaže da se u Sjevernoj Koreji ne mogu očekivati nemiri ili protesti građana zbog lockdowna ili slabe zdravstvene zaštite. „Režim će to koristiti za propagandu, da pokaže svijetu kako je sve pod kontrolom, a narod sluša naređenja vlasti“, dodaje Park.

U kompliciranom mozaiku je i posjeta američkog predsjednika Josefa Bidena Južnoj Koreji sljedećeg tjedna. Glavna tema je kako spriječiti Sjevernu Koreju da dalje razvija nuklearni program. Narednih tjedana se očekuju nova podzemna testiranja sjevernokorejskih atomskih bombi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu