Sjever Kosova: Što poslije bojkota?

Na izvanredne lokalne izbore na sjeveru Kosova izašlo je samo 3,4 posto birača. Zbog masovnog bojkota Srba, za gradonačelnike četiri općine izabrani su Albanci.

Izborni dan je protekao mirno i to je jedino pozitivno što se može reći. Zbog nikakvog odziva birača, izbori „ne donose politička rješenja", kako je rekao francuski veleposlanik na Kosovu Olivier Guérot.

Među zemljama Kvinte izgleda nije bilo suglasja oko zajedničke izjave o izborima kao što je to bio slučaj ranije, pa se zasebnim priopćenjem oglasilo i veleposlanstvo SAD-a koje je konstatiralo da je sudjelovanje na izborima važno za reprezentativnost kandidata koji trebaju služiti zajednici.

U sličnom tonu, ali direktnije, oglasio se i ured nevladinih organizacija koje godinama prate izborne cikluse, Demokracija na djelu.

„Iako su izbori ispunili minimalne zakonske kriterije, oni ne jamče politički i reprezentativni legitimitet institucija koje će iz njih nastati", iznijeli su u priopćenju u kojem zamjeraju to što je u nekim od montažnih kontejnera bilo predviđeno da glasuje i do 6.000 ljudi.

No, na kraju ih je glasovalo daleko manje.

Tako bi gradonačelnik Leposavića trebao postati kandidat „Samoodređenja" Lulzim Hetemi koji je dobio svega sto glasova od 13.000 upisanih birača.

Jablanović: Očekujem poništavanje

Aleksandar Jablanović, predsjednik Stranke kosovskih Srba i jedini srpski kandidat za gradonačelnika Leposavića koji je svoju kandidaturu povukao tri dana prije izbora, za DW kaže da očekuje poništavanje ovih izbora.

„Mislim da će institucije u Prištini i međunarodna zajednica uskoro morati prihvatiti realnost i da će se ovdje morati organizirati izbori na kojima će glasovati narod“, kaže Jablanović za DW.

Njegova stranka se, kako tvrdi, povukla iz utrke bez pritisaka iz Beograda, i to zbog načina na koji su izbori organizirani – uz veliku nazočnost policije u montažnim kontejnerima.

Izbori su organizirani usprkos inzistiranju Srpske liste da se prije toga formira Zajednica srpskih općina.

Što sada?

Prvo pitanje je gdje će novi gradonačelnici uopće raditi? Osim općine Sjeverna Mitrovica, u kojoj su kosovska i srpska lokalna administracija odvojene u posebnim zgradama, u preostalim općinama kosovska i srpska administracija su dijelile iste zgrade do masovnih ostavki Srba u studenom prošle godine kada je u tim prostorijama ostala samo administracija srpske nacionalnosti.

„Smatram da su kandidati Albanci koji su ostali u izbornoj utrci dovoljno razumni ljudi i jasno je i njima da se sa stotinu glasova ne može doći na vlast u jednoj općini, posebno onoj u kojoj živi jedan posto albanskog stanovništva naspram 98 posto srpskog stanovništva“, dodaje Jablanović.

„Pravo na ovu zgradu općine nemaju ekskluzivno ni Srpska lista ni Stranka kosovskih Srba, nego ljudi koje izabere narod ovog kraja, a na ovim izborima nije glasovao narod općine Leposavić“, navodi on.

Jedina srpska kandidatkinja koja je do kraja ostala u izbornoj utrci u Zvečanu, Slađana Pantović, osvojila je ukupno pet glasova. Pantović, od koje su na izborima bolje prošli i kandidat Demokratske stranke Kosova i „Samoodređenja", na glasovanje je došla u pratnji policije.

Zamislive su slične scene ubuduće, da policija odigurava gradonačelnike na radnim mjestima. Kontroverzni potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić rekao je da „onima koji misle da s jedan ili dva posto glasova mogu voditi općine na sjeveru, srpski narod to nikada neće dozvoliti“.

Radoičić, koji je pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog korupcije, vrlo rijetko se oglašava u javnosti, ali se oglasio večer prije izbora kada je pozvao na „sveopći bojkot lažnih izbora".

U Prištini ga često optužuju da je šef kriminalne skupine, označavajući Srpsku listu kao njezino političko krilo, dok ga u Beogradu, najčešće predsjednik Vučić, označava kao ključnu osobu za obranu interesa srpske zajednice na Kosovu.

Općine „klinički mrtve“

Pored Leposavića, Sjeverna Mitrovica je druga općina koju je u nedjelju osvojio kandidat „Samoodređenja". Erden Atiq odnio je pobjedu s 519 glasova – dvostruko manje nego što je dobio na izborima prije dvije godine.

Skender Sadiku, potpredsjednik Skupštine općine Sjeverna Mitrovica iz Građanske inicijative Mitrovica, koja je također imala kandidata za gradonačelnika, nada se da će izbori omogućiti da općina postane funkcionalna.

„Općina je blokirana, klinički je mrtva praktično. Radi samo matična služba i služba za izdavanje dokumenata. Blokiran je i račun općine", kaže Sadiku za DW.

„Treba hitno formirati sve općinske odjele i uputiti poziv da se vrate srpski službenici koji su napustili posao“, dodaje on. Priznaje da je za to potrebna politička volja i iskorak u pregovorima kojem sa nada na sastanku u svibnju, odnosno „prije objavljivanja službenih rezultata izbora".

On nije zadovoljan uvjetima u kojima su izbori organizirani, ali je za njega veći problem slaba izlaznost: „S lošim odzivom, to neće čak biti ni Pirova pobjeda“, kaže, dodajući da je njegova građanska inicijativa osjećala odgovornost da na izborima sudjeluje kako bi općinske usluge proradile.

Plan da pozove Srbe da se vrate u institucije iznio je i Betim Osmani, njegov stranački kolega i kandidat za gradonačelnika koji je osvojio 75 glasova. On je u tijeku izbornog dana za DW rekao da je građanima potreban netko tko će se baviti lokalnim problemima.

„Niko nije razmišljao o nama ovdje na sjeveru 24 godine. Beograd, Priština i Bruxelles o sjeveru razgovaraju kao o praznom prostoru bez ljudi", rekao je Osmani.

U Zubinom Potoku, gdje je zabilježena najveća izlaznost od 5,7 posto, pobjedu je odnio kandidat PDK-a Izmir Zeqiri sa 196 glasova.

Iako je te podatke gotovo nemoguće provjeriti, direktor srpske Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, koji je rezultate lokalnih izbora priopćio nešto prije Centralne izborne komisije, tvrdi da u Zubinom Potoku nije bilo Srba koji su izašli glasovati. U preostale tri općine glasovalo je samo trinaest Srba, tvrdi Petković.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu