"Siriza će poštivati preuzete obaveze"

Ekonomist Jorgos Statakis spada u umjerene političare grčkog ljevičarskog saveza Siriza. Doktorirao je u Velikoj Britaniji. U svojoj stranci on je odgovoran za gospodarsku politiku. Siriza trenutno ima dobre izglede za preuzimanje vlasti nakon izvanrednih parlamentarnih izbora 25. siječnja - i da kandidira novog premijera. Za razliku od moćnog lijevog krila Sirize, okupljenog oko matematičara Panajotisa Lafazanisa, ekonomist Statakis tvrdi da svoju zemlju želi zadržati u eurozoni.

Međutim, Statakis poziva na ponovne pregovore o ugovorima s međunarodnim kreditorima Grčkoj. "Naravno da Siriza želi ispuniti obveze Grčke. Preduvjet je da se to učini na održiv način kako se ne bi potkopala socijalna i gospodarska obnova zemlje."Na pitanje DW-a, Statakis ističe tri aspekta koji su od važnosti za moguće pregovore, koje bi vodila ljevičarska vlada: prvo, Grčkoj treba omogućiti da ima održive dugove. Grčka se našla u dužničkoj klopci i tu nema govora o gospodarskom oporavku. Drugo, trenutni kreditni ugovori bi morali biti zamijenjeni programom privrednog rasta. I treće, u javnoj upravi i poreznom sustavu treba provesti temeljne reforme.

Više porezne pravednosti

Grčki vjerovnici će vjerojatno podržati ovu posljednju točku. Poslije četiri godine reformi, financijska uprava je doduše vrlo modernizirana, ali porezni sustav je ostao prilično maglovit i mijenja se, ovisno od situacije s budžetom. Pored toga, gonjenje teških slučajeva utaje poreza prečesto završava bez uspjeha. Statakis kaže kako Siriza upravo to želi poboljšati: "Mi ćemo porezni sustav učiniti efikasnijim i pravednijim". Posebno će se na meti naći bogataši, koji izbjegavaju plaćanje poreza u Grčkoj.

Većim prihodima od poreza će se moći financirati i velikodušni socijalni programi buduće ljevičarske vlade: podizanje minimalne plaće na 750 eura mjesečno, povećanje granice prihoda oslobođenog od poreza na 12.000 eura godišnje i dodaci za stanarine i komunalije za siromašne obitelji.

Mnogi kritiziraju Sirizu da biračima daje lažna obećanja. Statakis pak kaže: "Sve mjere pomoći predviđene u našem izbornom programu koštat će maksimalno 900 eura mjesečno - po domaćinstvu. Mi smo se fokusirali na najsiromašnije slojeva društva, koji su morali podnijeti najveće žrtve zbog politike štednje. Podsjetio bih vas da prema posljednjim statističkim istraživanjima - 34 posto Grka živi ispod granice siromaštva."

U potrazi za saveznicima u EU

U grčkoj izbornoj kampanji se kontroverzno diskutira pitanje: mogu li u slučaju pobjede grčki ljevičari očekivati simpatije Europske unije. Njemačka oporbena stranka Ljevica vrijedi za saveznika Sirize, ali ta podrška neće biti dostatna, kada se radi o novim pregovorima s vjerovnicima. "Siriza nema apsolutno nikakve veze s vladajućim strankama u Evropi," našalio se nedavno potpredsjednik Grčke vlade Evangelos Venizelos u jednom TV-intervjuu.

Statakis stvari vidi drugačije. EU je trenutno već podijeljena: na one članice koje žele dosljedno nastaviti trenutnu politiku štednje i one koje su za manje krut fiskalni pakt i labaviju monetarnu politiku Europske središnje banke i također pozivaju na europsku inicijativu za privredni rast. "Mi spadamo u ove druge. U tom smislu, Siriza nije usamljena, već dio širokog spektra političkih snaga koje dolaze i žele dovesti do promjena u Europskoj uniji" kaže on.

Kao saveznika buduće ljevičarske vlade, Statakis vidi čak i Europsku središnju banku u Frankfurtu, nakon što je njen predsjednik Mario Draghi odškrinuo vrata za kupnju državnih obveznica. "Naravno da mi podržavamo inicijativu ESB-a u borbi protiv deflacije i recesije. Sada treba utvrditi obim i preciznije uvjete za intervencije ESB-a," rekao je Jorgos Statakis. A to da će Grčka imati koristi od intervencije središnje banke, u to on uopće "ne sumnja".