Sezona šumskih požara: je li Europa spremna?

Šumski požari su prirodna pojava, ali rastuće temperature i duža razdoblja jake suše stvaraju okolnosti za duže i žešće požare. U Europi, kao i širom svijeta, oni su sve češći, intenzivniji i rasprostranjeniji.

U Grčkoj su prošlog ljeta požari danima bjesnjeli na ogromnom području. U prah i pepeo su pretvorene kuće, šume i maslinici. Bio je to najveći požar u povijesti zabilježen u Europi.

Samo 2023. šteta nastala od požara je iznosila više od četiri milijarde eura. Osim toga požari su uzrokovali ispuštanje 20 megatona ugljičnog dioksida, što je ekvivalentno skoro trećini godišnje emisije zračnog prometa u Europskoj uniji.

Procjenjuje se da će porast temperature povećati rizik od šumskih požara širom Europe. Je li kontinent spreman?

EU: 28 zrakoplova, četiri helikoptera

„Šumski požari postaju sve intenzivniji. Sve više imamo situacije kada članice EU-a nisu u stanju s njima izaći na kraj", kaže Balazs Ujvari, glasnogovornik Europske komisije.

U fokusu dosadašnjeg odgovora EU-a na to bilo je proširenje kapaciteta za gašenje požara kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a i program RescEU, koji pružaju potporu zemljama suočenim s ekstremnim požarima.

Prošle godine je udvostručen broj zrakoplova, helikoptera i vatrogasaca. Tijekom požara u Grčkoj izvedena je do sada najveća operacija EU-a za gašenje požara iz zraka.

Pred ovogodišnju sezonu požara Ujvari kaže da imaju 28 zrakoplova, četiri helikoptera i 556 vatrogasaca stacioniranih u četiri zemlje podložne požarima.

Za proširenje kapaciteta do kraja desetljeća izdvojeno je dodatnih 600 milijuna eura.

Ujvari dodaje da Europska unija svojim satelitskim sustavom Copernicus može osigurati slike pogođenih područja kako bi pomogla lokalnim vlastima da prate i suzbijaju požare.

Samo gašenje požara nije dovoljno

Ipak, neki stručnjaci za ovo područje tvrde da bi EU mogao učiniti više da spriječi izbijanje požara.

Prema procjeni njemačke zastupnice u Europskom parlamentu Anne Deparnay-Grunenberg, oko 90 posto sredstava EU-a za suzbijanje požara ide na gašenje, a samo deset posto na prevenciju požara.

Požari koje je izuzetno teško staviti pod nadzor – kao što su oni u Portugalu 2017. kada je život izgubilo više od stotinu ljudi i kada je izgorjelo ukupno 500.000 hektara – pokazuju granice davanja prioriteta gašenju požara, kaže Alexander Held, stručnjak u Europskom institutu za šume.

„Kada se radi o takvim katastrofama, znanost i iskustvo nam govore da nema svrhe ulagati u suzbijanje požara jer se oni ne mogu suzbiti. Jedina stvar koju možete uraditi jest spriječiti da se oni dogode ili osigurati da požar ne bude takvog intenziteta da više se ne može kontrolirati", objašnjava Held.

U tom cilju EU bi trebao poticati rješenja za prevenciju požara: „Što su vidljivije klimatske promjene, tim više bi trebalo ulagati u to da priroda bude manje zapaljiva."

Različite metode zaštite od požara

Postoji mnogo metoda za održivije upravljanje zemljištem i povećanje otpornosti šuma, ukazuje Julia Bognar iz Instituta za europsku politiku okoliša (IEEP), istraživačkog centra za održivost.

To uključuje prorjeđivanje šuma odnosno pravilan razmak drveća, kao i smanjenje vegetacije na tlu kroz kontrolirano spaljivanje ili povećanje broja životinja na ispaši kao što su goveda i koze.

Odustajanje od monokultura, kao što su plantaže eukaliptusa koje su se zapalile tijekom teških požara u Portugalu 2017. također bi učinilo šume otpornijima.

„S većom raznovrsnošću drveća i stabala starijeg rasta, šume imaju bolji kapacitet za skladištenje vode i sprječavanje suše“, kaže Bognar.

Held naglašava da se programi prevencije moraju prilagoditi klimi pojedinih zemalja – na toplijim mjestima poput južne Španjolske to bi podrazumijevalo kontrolirano spaljivanje dok ne zavladaju vrućine i uspostavljanje mozaika različitih namjena zemljišta, uključujući zemljište za ispašu. Jer raslinje se pretvara u gorivo kada je suho i vruće.

„A u srednjoj Europi otpornost od požara znači sađenje listopadnih šuma, mješovitih šuma, sjenovitih i vlažnih šuma“, objašnjava Held, dodajući da bi također pomogle tehničke mjere, poput kočnica požara ili tampon zona u šumi. Ključno je, napominje, poticati više ljudi da se vrate u ruralna područja te da se bave organskom poljoprivredom ili šumarstvom.

Više koordinacije i dugoročnih rješenja

U Europi je sve veći broj metoda za prevenciju požara, ukazuje Bognar. To uključuje smjernice za održivo šumarstvo koje je objavila Europska komisija 2023. „Ali ne postoje suglašeni napori na razini EU-a da se pravi pritisak za ove vrste promjena..., tako da je to zaista nedosljedno širom EU-a."

Bognar kaže da ponovno razmatranje pristupa Europske unije prema rastućim prijetnjama od požara treba uključiti dugoročnija rješenja, kao što je usvajanje predloženog Okvira za monitoring šuma koji bi dao jasniju sliku o šumama Europe i provođenje Zakona o obnovi prirode koji, usprkos tome što je ublažen i suočen s otporom nekih država članica, ima za cilj podržati otpornost na požare povećanjem biodiverziteta šuma.

Preventiva je jeftinija

Iako se stručnjaci za požare dugo žale da puno više financijske potpore postoji za gašenje požara, nego za prevenciju, Held kaže da postoje neka sredstva koja se mogu koristiti i za prevenciju. Ali on je objasnio da postoji premalo razumijevanja i koordinacije u načinu pristupa ovoj potpori, kao i nedostatak čvrste strategije za prevenciju požara na nacionalnoj razini.

Iznimka je Portugal. Od razornih požara iz 2017. ta zemlja je promijenila svoj pristup upravljanja šumama, uključujući promoviranje plantaža autohtonih vrsta prilagođenih požaru, kao i kočnice požara - površine s manje vegetacije koje djeluju kao barijere za zaustavljanje ili usporavanje požara — i tampon zona oko novih i postojećih objekata u rizičnim zonama.

Francuska je također napravila izmjene, uvodeći prošle godine zakone kojima se kažnjavaju vlasnici zemljišta koji ne čiste svoje šume od šiblja.

Ali, Jesus San-Miguel, iz Istraživačkog centra Europske komisije, ocjenjuje da je ključna prepreka to što Europska komisija može samo davati savjete i potporu. Na kraju krajeva, države članice su odgovorne za upravljanje šumama i prevenciju požara.

„Preventiva je spor proces, manje je vidljiv od gašenja požara. Tako, kada imate puno zrakoplova to izgleda kao da oni zaista rade mnogo. Ali preventivi treba dati prioritet, zato što je to mnogo jeftinije“, zaključuje San-Miguel.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.