Sergej Lavrov u BiH - predizborna diplomacija
21. rujna 2018
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov boravi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini. Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova priopćeno je da će on tijekom susreta s članovima Predsjedništva BiH u petak (21.9.) u Sarajevu potvrditi „čvrstu privrženost" Rusije Dejtonskom sporazumu, podržati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ovlasti dva entiteta i ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Najavljeno je da će Lavrov s rukovodstvom BiH razmotriti bilateralne odnose te razmijeniti mišljenja o situaciji na Balkanu i u svijetu. Planiran je susret i s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnatkom, dok će se u Banjaluci Lavrov susresti s predsjednikom Republike Srpske (RS) Miloradom Dodikom i ministrom vanjskih poslova Srbije Ivicom Dačićem. Pozivajući se na priopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova, agencije prenose da će Lavrov i Dodik razmotriti „perspektive bilateralnih odnosa" i „situaciju na Balkanu".
Iako se uvažava diplomatska korektnost Moskve – Sergej Lavrov je prvo doputovao u glavni grad države Sarajevo, a tek potom ide u Banjaluku – posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Bosni i Hercegovini (BiH) uglavnom se tumači kao izraz ruske podrške Republici Srpskoj. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić smatra da predizborni posjeti visokih stranih dužnosnika „nisu umjesni" jer otvaraju mogućnosti pogrešnog razumijevanja i tumačenja stavova koji se tom prilikom iznose.
O bilateralnim odnosima s entitetom?
„Predsjednik RS-a Milorad Dodik bi najviše volio da je Lavrov odmah došao u Banjaluku zaobilazeći Sarajevo. Lavrov je, međutim, iskusan diplomat iako je u ovom slučaju zbog osjetljive predizborne situacije mogao izbjeći dolazak u BiH. Posjet Lavrova BiH nastojat će iskoristiti i Dodikovi politički rivali Mladen Ivanić i Igor Crnadak kako bi se dodvorili biračima u RS-u. Ispada da je Sarajevo poslužilo Lavrovu samo kao sletna pista jer, iako će se u glavnom gradu BiH susresti s članovima Predsjedništva, glavnina posjete orijentirana je na Banjaluku gdje će šef ruske diplomacije prisustvovati polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolaja Drugog i s Dodikom razgovarati o 'bilateralnim' odnosima. Razgovori o bilateralnim i međudržavnim odnosima vode se u glavnom gradu države, a ne administrativnom sjedištu entiteta", kaže Kučukalić.
Posjet ruskog šefa diplomacije BiH izazvala je veliku pozornost medija u ovoj zemlji. Oglasili su se brojni dužnosnici, a ponovo su otvorena pitanja o odnosima Rusije prema BiH, posebno njenom entitetu RS-u i namjerama Moskve da ojača gospodarski, politički pa i vojni utjecaj na Zapadnom Balkanu. Analitičari podsjećaju da ruski utjecaj u ovom dijelu svijeta nije bio toliko izražen dok je Zapad imao aktivniju ulogu u BiH. Ruska Federacija nije imala dovoljno kapaciteta da se značajnije suprotstavi utjecaju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) koji je na terenu bio osnažen i prisustvom jakih vojnih snaga NATO-a (SFOR – Stabilizacijskih snaga) i EUFOR-a.
Ako neće Zapad, hoće Rusija
Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić kaže da sa smanjenjem prisustva Zapada u BiH, što se očitovalo i kroz postupno povlačenje vojnih snaga NATO-a i EU iz ove zemlje, ruski utjecaj u regiji postaje sve značajniji, a razlike u Vijeću za provedbu mira u BiH, u okviru kojeg Rusija često ima „izdvojeno mišljenje", sve izraženije. „Jačanje ruskog utjecaja u BiH ogleda se i u procesu privatizacije u RS-u gdje ruski Gazprom postaje vlasnik značajnog dijela entitetske naftne industrije. Preuzimanjem naftne industrije u ovom entitetu Rusija intenzivira i politički utjecaj u regiji, posebno u Srbiji i RS-u", kaže Huskić.
Uz smanjenje zapadnog i jačanje ruskog utjecaja u BiH, skeptici dovode u pitanje zapadnu orijentaciju zemlje, odnosno njezin put prema EU i NATO-u. Zato je važno ustanoviti u kojoj mjeri pojačani ruski utjecaj i indolentnost Zapada mogu utjecati na opredjeljenje BiH. „Rusija nikada nije krila da se protivi integraciji zapadno-balkanskih država u EU i NATO. Podržavajući vojno-političku 'neutralnost' BiH po uzoru na Srbiju, Rusija dovodi u pitanje i put ove zemlje ka EU. Točnije, otvara se pitanje jesu li europske integracije nužno jedina opcija za BiH. Moskva u tom smislu još ne nastupa direktno i čini se da je zadovoljna zadržavanjem statusa quo, ne samo u BiH nego i regiji", kaže Huskić.
Rusko-turski odnosi i BiH
Posebno je pitanje može li novo rusko-tursko partnerstvo na globalnom planu utjecati na sudbinu BiH. Politički utjecaj Moskve i Ankare u regiji je nesporan. Naš sugovornik vjeruje da se članstvo Turske u NATO-u donedavno nije dovodilo u pitanje, što više nije slučaj nakon političkih nesuglasica Ankare s novom američkom administracijom. „Turska se do tih nesuglasica mogla smatrati pouzdanim saveznikom Zapada u BiH, odnosno u Vijeću za provedbu mira. Međutim, jasno je da se Turska sada odmiče od 'zapadnih vrijednosti' i bit će zanimljivo pratiti kako će tursko-rusko 'savezništvo' utjecati na odnose na Zapadnom Balkanu. Obje države imaju snažne veze u BiH – Moskva s Banjalukom i RS-om, a Recep Tayyip Erdoğan sa službenom bošnjačkom politikom", kaže Huskić.
Huskić napominje kako je važno i to kako će se BiH postaviti u ovoj situaciji ističući da se ova država i regija nisu uspjeli afirmirati kao ravnopravan subjekt u međunarodnim odnosima. Kaže da su zbog aktualne razine emancipacije i političke kulture BiH i druge zapadno-balkanske države samo „objekti bez identiteta" i bez mogućnosti afirmacije u aktualnim geopolitičkim previranjima i promjeni regionalne dinamike.